AKTUELNO

Migranti su projekat Brisela!

Fabris Leđeri, ime je koje ovih dana odzvanja francuskom političkom scenom, ali koje ujedno pokazuje i koliko je pitanje migranata, i na koji način, zaokupiralo čitavu Evropu.

Nekadašnji šef Fronteksa, Agencije za bezbednost spoljnih granica EU, pridružio se francuskoj krajnjoj desnici i dospeo na visoko treće mesto liste za predstojeće evropske izbore stranke “Nacionalno okupljanje” koju vode predsednica poslaničke grupe u nacionalnoj skupštini Marin Le Pen i predsednik ove partije Žordan Bardela.

Ovaj bivši visoki evropski funkcioner dao je dodatni kredibiltet pokretu koji se bori protiv preterane imigracije na evropskom tlu. Leđeri, koji je bio šef Fronteksa od 2015. do 2022. godine, kritikuje migrantsku politiku Evropske komisije pod rukovodstvom Ursule fon der Lajen. Bardela i Leđeri bi danas (ponedeljak) planiraju da zajedno obiđu francusko-italijansku granicu u francuskom gradu Mentonu, na tački koja, iz pravca italijanske Ventimilje, predstavlja važan put ilegalnih migranata, što bi trebalo da bude simboličan znak početka saradnje.

Leđeri, koji je rođen na istoku Francuske u Miluzu, dugo je radio u ministarstvu unutrašnjih poslova ove zemlje, pre nego što je 2015. godine, na predlog tadašnjeg ministra Bernara Kazneva, imenovan za direktora Fronteksa. Ovu agenciju je, od male humanitarne strukture, reformisao u ozbiljnu evropsku pograničnu policiju.

– Nacionalno okupljanje poseduje konkretan plan i kapacitet da ga sprovede. Odlučni smo da se borimo protiv migratornog preopterećenja, koje Evropska komisija i evrokrate ne smatraju problemom, već projektom. Mogu o tome da posvedočim – objasnio je Leđeri preko francuskih medija odluku da se priključi stranci Marin Le Pen.

Kaže da treba biti efikasan i koristan i da mu je namera da iskustvo i stručnost stavi u službu Francuza.

– Cilj nam je da preuzmemo kontrolu granica, kako EU, tako i Francuske – poručuje, naglašavajući da je odlučio da se politički angažuje jer je to bio način da odbrani sopstvena ubeđenja o migratornoj poplavi.

Dodaje da evropski izbori zakazani za 9. jun predstavljaju jedinstvenu priliku da se Francuska “vrati na pravi put”, te da se zbog toga angažovao na listi predsednika “Nacionalnog okupljanja” Žordana Bardele.

Tokom obavljanja službe redovno je bio optuživlan da toleriše ilegalno izbacivanje migranata, a na kraju je bio primoran da podnese ostavku posle istrage Evropske kancelarije za borbu protiv prevara, vođene protiv tri člana Fronteksa, uključujući i izvršnog direktora, zbog načina na koji su upravljali ovom institucijom. Leđeriju je pripisana zloupotreba vlasti, a zamereno mu je i da nije poštovao procedure, da nije bio lojalan EU i da je odgovoran za loše vođenje personala.

Sam Leđeri ističe da protiv njega nisu pronađeni nikakvi konkretni dokazi. Prethodno je trpeo ozbiljne kritike od strane raznih levičarskih i nevladinih organizacija zbog čvrste ruke i nepopustljivosti prema migrantima, pa je samo bilo pitanje trenutka kada će ga ukloniti sa funkcije.

– Nateran na ostavku, napušten od strane Emanuela Makrona zato što je reagovao na potapanje Evrope. Dobrodošao! – uputio mu je Bardela poruku preko društvene mreže “Iks”.

Dolazak Leđerija pokazuje da stranka Marin Le Pen i Žordana Bardele ozbiljno dobija na snazi i daje naznake da je možda došlo vreme da se narodna volja, posle silnih protesta protiv evropske birokratije, nesigurnosti i serije kriza, još žešće iskaže kroz glasačke listiće, jače nego i na prethodnim izborima za evropski parlament gde je Nacionalno okupljanje već osvojilo najviše glasova od svih stranaka u Francuskoj, što bi mogao da bude i vrlo glasan signal za mogući ishod sledećih predsedničkih i parlamentarnih izbora koji će se u Francuskoj održati za tri godine.

VOĐSTVO NACIONALNOG OKUPLjANjA

Najnovija istraživanja javnog menja u Francuskoj pokazuju da “Nacionalno okupljanje” u trci za Evropski parlament vodi s 29 odsto glasova u odnosu na svega 19 koliko poverenja građani trenutno daju Makronovoj stranci. Na trećem mestu je koalicija okupljena oko socijalista sa skromnih 9,5 odsto, ekolozi imaju 8 odsto, a krajnje levičarski Melanšonovi Nepotčinjeni i Republikanci nekadašnjeg predsednika Sarkozija po 7.

Izvor:novosti.rs