Zastupnici iz Španije, Bugarske, Grčke i Danske prave razliku između onih koji bježe iz Ukrajine i onih s Bliskog istoka i Afrike
Ruska agresija na Ukrajinu do sada je dovela do egzodusa više od dva miliona izbjeglica koji su pobjegli uglavnom u susjedne zemlje. Dok je većina ukrajinskih muškaraca u dobi između 18 i 60 godina ostala u zemlji, žene i djeca krenuli su na zakrčene granične prelaze tražiti azil u inozemstvu.
Visoki komesar UN-a za izbjeglice nazvao je situaciju najbrže rastućom izbjegličkom krizom u Evropi od Drugog svjetskog rata. Nekoliko europskih zemalja dočekalo je one koji su bježali, uključujući više od milion u Poljskoj, 180 000 u Mađarskoj, 128 000 u Slovačkoj, 83 000 u Moldaviji i 79 000 u Rumuniji.
Desničarski i populistički političari u Evropi iskoristili su ovu priliku da potcrtaju razliku između ukrajinskih izbjeglica i onih iz drugih krajeva, s Bliskog istoka i iz muslimanskih zemalja.
Španski kongresmen i čelnik krajnje desne stranke Vox, Santiago Abascal, rekao je da bi njegova zemlja trebala dočekati ukrajinske izbjeglice, ali ne i muslimane. “Svako može vidjeti razliku između njih (ukrajinskih izbjeglica) i invazije mladih vojno sposobnih muškaraca muslimanskog porijekla koji su se pokrenuli prema evropskim granicama u pokušaju da ih destabiliziraju i koloniziraju”, rekao je u parlamentu prošle sedmice. U Španiju bi trebalo stići oko 6.000 izbjeglica, potvrdio je ministar za inkluziju, socijalnu sigurnost i migracije te zemlje.
U međuvremenu, u Bugarskoj se predsjednik Rumen Radev nadovezao na rasističke stereotipe o tome da su izbjeglice izvan Evrope povezane s terorizmom i kriminalom. “Ovo nisu izbjeglice na koje smo navikli… ti ljudi su Evropljani”, rekao je novinarima, misleći na Ukrajince. “Ovi ljudi su inteligentni, oni su obrazovani ljudi… Ovo nije izbjeglički val na koji smo navikli, ljudi za koje nismo bili sigurni u njihov identitet, ljudi nejasne prošlosti, koji su mogli biti čak i teroristi.”
“Drugim riječima”, dodao je, “sada nema niti jedne evropske zemlje koja se boji trenutnog vala izbjeglica.” U Grčkoj je zastupnik vladajuće stranke Dimitris Kairidis rekao tokom televizijskog prenosa uživo da “… ovdje ne govorimo o masakru u udaljenom dijelu Afrike s nereligioznim ljudima…“
Danski konzervativni političar Marcus Knuth objavio je na Twitteru sliku dokumenta koji prikazuje broj državljana trećih zemalja (TCN-a) koji su zaglavili u Ukrajini, a zaokružene su brojke za Irak, Siriju, Iran i Afganistan. “Mi ćemo, naravno, pomoći svim Ukrajincima. Ali mi kažemo ne pozivanju 2.300 Afganistanaca i Sirijaca sa azilom u Ukrajini, kao i potencijalno još do 10.000 s Bliskog istoka”, rekao je.
Danska je izazvala pometnju nakon što su ukrajinske izbjeglice isključene iz njezinog kontroverznog zakona koji je, između ostalog, korišten protiv sirijskih izbjeglica i na osnovu kojeg su oduzimane dragocjenosti onima koji su bježali od sukoba.
Ton i retorika u vezi sa ratom u Ukrajini naveliko su kritizirani, uz optužbe za diskriminaciju i dvostruke standarde. Nekoliko medija je osuđeno zbog emitiranja rasističkih izraza, često koristeći usporedbe između ‘civiliziranih’ Ukrajinaca i onih koji bježe od ratova na Bliskom istoku.
U subotu je palestinski supermodel Bella Hadid podijelila objavu na Instagramu tražeći isti nivo reakcije protiv ruske invazije na Ukrajinu kada je riječ o muslimanima koji pate širom svijeta, uključujući Palestinu i Kinu. Prošle sedmice turski nogometaš odbio je nositi majicu sa antiratnom porukom koja osuđuje rusku invaziju, navodeći nedostatak solidarnosti sa žrtvama rata na Bliskom istoku.
Izvor: Stav.ba
