Unatoč nešto manjem pritisku, podrška Europske unije bit će od suštinskog značaja
Iako je protekla godina donijela vidljivo smanjenje broja ilegalnih migranata koji su ušli u BiH, što govori o dvjema stvarima – smanjenom kretanju na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, ali i osnaživanju Granične policije, za postizanje još boljih rezultata od ključnog će značaja biti raspoređivanje europskih graničnih snaga, a sve u okviru nedavno propisanog sporazuma s agencijom Frontex.
Potpisivanje sporazuma kruna je aktivnosti institucija BiH, a ono što posebno veseli je činjenica da je time Bosna i Hercegovina postala dio sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe, potvrđujući pritom i predanost nastavku europskih integracijskih procesa.
Situacija na granici
Kakva nas situacija očekuje u ovoj godini u smislu broja, ali i dinamike kretanja ilegalnih migranata, ostaje za vidjeti nakon analize pristiglih podataka s terena, no informacije iz prethodne godine govore kako je povećan broj slučajeva u kojima je Granična policija BiH odbila migrante na granici, dok je, s druge strane, smanjen broj otkrivenih prelazaka. To jasno govori o podizanju kapaciteta i učinkovitosti u radu Granične policije BiH.
Iz podataka migracijskog profila, koji je nedavno usvojilo Vijeće ministara, Granična policija BiH odbila je 2288 ulazaka u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini, što je povećanje za 5,93% u odnosu na 2023. godinu, kada je odbijeno 2160 ulazaka. Istodobno, broj otkrivenih nezakonitih prelazaka državne granice Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosio je 11.298 i smanjen je za 17,19% u odnosu na prethodnu godinu, kada su otkrivena 13.643 nezakonita prelaska granice
Strancima je odobreno 14.909 privremenih boravaka u BiH u 2024. godini, u odnosu na 13.481 u 2023. godini, te 430 stalnih boravaka, 16 manje nego godinu prije. Primjećuje se kontinuitet sedam najčešćih država podrijetla kod stranaca kojima je odobren ili produljen privremeni boravak u BiH, a to su: Turska, Srbija, Hrvatska, Indija, Kina, Crna Gora i Njemačka.
Nastavljen je trend rasta broja rješenja o protjerivanju i u prošloj godini, kada je doneseno 3177 rješenja, više za 23,04% u odnosu na 2023. godinu, kada su donesena ukupno 2582 rješenja o protjerivanju, što je i tada predstavljalo rast za 57,63% u odnosu na 2022. godinu.
U 2024. godini zabilježena su 43 otkaza bezviznog ili privremenog boravka s mjerom protjerivanja, što je također povećanje od 53,57% u odnosu na 2023. godinu, kada je taj broj iznosio 28.
Tijekom 2024. godine u BiH su se vratila 33 bh. državljanina, što je smanjenje za 73% u odnosu na 2023. godinu, kada su se uz pomoć i potporu Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosnu i Hercegovinu vratila 124 bh. državljanina. Po programima IOM-a, od 2015. do 2024. godine u Bosnu i Hercegovinu dobrovoljno su se vratila 1663 bh. državljanina.
U skladu sa sporazumima o readmisiji, u prošloj godini prihvaćeno je 470 u odnosu na 402 bh. državljanina u 2023. godini, dok je po sporazumu o readmisiji s Republikom Hrvatskom u proceduri koju je provodila Služba za poslove sa strancima prihvaćeno 3049 državljana trećih zemalja, što je za 28% manje u odnosu na 4264 u 2023. godini.
Službi za poslove sa strancima u 2024. godini prijavljena su ukupno 25.284 nezakonita migranta, što predstavlja smanjenje od 26,52% u odnosu na 2023. godinu.
Azil u Bosni i Hercegovini zatražile su 234 osobe u 2024. godini, dok je 2023. taj broj iznosio 147, što je povećanje od 59,18%.
U migracijskom profilu se navodi da su bh. diplomatsko-konzularna predstavništva u prošloj godini izdala 12.955 viza u odnosu na 21.261 u 2023. godini, što je smanjenje za 39,07%. Manji broj je i izdanih viza na granici BiH, i to njih 13 u 2024. godini, dok je godinu prije izdano 18 viza, čime se ispunjava ranije postavljeni cilj o smanjenju broja izdanih viza na granici, koji korespondira sa zahtjevom EU-a.
Izniman značaj
A u kontekstu obveza, ali i jačanja odnosa s Europskom unijom, valja podsjetiti kako su ovoga tjedna predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i povjerenik za unutarnje poslove i migracijska pitanja Magnus Brunner potpisali sporazum s Frontexom. U političkom smislu događaj je dokaz kako unutar BiH, krizi unatoč, postoji jasno izražena spremnost za nastavak EU puta, a u onom strateškom smislu BiH ovime postaje dio sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe. Sporazum će omogućiti Frontexu da u Bosnu i Hercegovinu rasporedi službenike s izvršnim ovlastima kako bi podržali vlasti BiH u njihovim operacijama upravljanja granicama, a ovime je jasno potvrđeno kako je BiH vjerodostojan partner u osiguravanju vanjskih granica EU-a i svojoj ulozi u sveukupnoj sigurnosnoj arhitekturi EU-a i europskog kontinenta. Uslijedile su brojne pozitivne reakcije, a u medijskom istupu šef Izaslanstva Europske unije u BiH Luigi Soreca uputio je na značaj činjenice kako je ovo jasna potvrda da BiH, unatoč svim svojim kompleksnostima, ima kapacitete za iskorake naprijed onda kada za to postoji dovoljno političke volje. A upravo je rezultat takvog pristupa vijest koja je obradovala mnoge, a poglavito Graničnu policiju BiH, koja će sada na raspolaganju imati mogućnost značajne podrške europske agencije Frontex.
Izvor: vecernji.ba
