Najave pojedinih evropskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, da bi do 50.000 migranata moglo biti prebačeno u Bosnu i Hercegovinu, izazvale su brojne reakcije. Istovremeno, izneseni su zahtjevi za zatvaranjem migrantskog kampa u Blažuju, što dodatno pojačava tenzije u javnosti. Međutim, prema informacijama iz BiH, takav scenario nema nikakvu formalnu osnovu.
Najave pojedinih evropskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, da bi do 50.000 migranata moglo biti prebačeno u Bosnu i Hercegovinu, izazvale su brojne reakcije. Istovremeno, izneseni su zahtjevi za zatvaranjem migrantskog kampa u Blažuju, što dodatno pojačava tenzije u javnosti. Međutim, prema informacijama iz BiH, takav scenario nema nikakvu formalnu osnovu.
Statistički gledano, u BiH je u u protekloj godini zabilježeno između 25.000 i 26.000 migranata, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodne godine. Ipak, povećan je broj sukoba, nasilja i upotrebe oružja unutar migrantske populacije.
Kržalić: Problem je institucionalna nefunkcionalnost
Profesor sigurnosnih studija Armin Kržalić naglašava da BiH nema ozbiljan institucionalni okvir za upravljanje migracijama.
“S jedne strane imamo medijski i politički narativ u kontekstu nezadovoljstva instalacije kampa na Ilidži. S druge strane, naši rezultati pokazuju da se upravo Općina Ilidža izdvaja u Kantonu Sarajevo po nivou osjećaja sigurnosti. Tako da tu imamo šumove i negdje je problem”, navodi Kržalić.
Ističe da je pristup potrebno bazirati na institucijama.
“Mi smo opterećeni institucionalnom nefunkcionalnošću, nestabilnom političkom situacijom i lošim uslovima u kampovima. Još uvijek niko nije uradio ozbiljnu analizu gdje su propusti i kako ih popraviti”, dodaje.
Mediji, statistike i percepcija nesigurnosti
Kržalić podsjeća da široka javnost svoje stavove formira na osnovu medijskog izvještavanja:
“Kada smo radili istraživanje o medijskom izvještavanju o migrantima, u gotovo tri godine našli smo samo dvije pozitivne vijesti. Sve ostalo su bile negativne. Statistički, broj krivičnih djela koje počine migranti često je zanemariv u odnosu na domaću populaciju, ali su migranti u fokusu.”
Upozorava na to da određeni političari dodatno vrše sekuritizaciju migranata, što omogućava uvođenje vanrednih mjera i djelovanje mimo redovnih procedura.
Sigurnosni propusti u kampovima
Posebno alarmantna je situacija u vezi sa bezbjednošću unutar kampova:
“Broj incidenata, posebno s upotrebom hladnog i vatrenog oružja, povećao se otkako su kampove preuzeli DKP. Ranije su ih čuvale privatne agencije koje je plaćao IOM, i tada je postojala striktnija kontrola”, navodi Kržalić.
Kada je preuzeo DKP, pristup je, kaže, postao neozbiljan posebno u segmentu ulaska i izlaska iz kampa.
“Testirajte vi sami. Možete sad doći na ulaz u kamp. Ja sam čak u Borićima ušao i izašao da me niko nije ni pitao gdje sam bio. A prije, dok je to bila privatna sigurnosna kompanija, na neki način se nije moglo tako ulaziti. Nije se moglo tako dok su bili detektori i čak su vršeni… ili pretresanja, pregledi da ne bi neko unio vatreno oružje ili hladno oružje” , dodaje.
Trgovina ljudima i ilegalno oružje
Kržalić naglašava da se sve više bilježi prisustvo trgovine ljudima:
“U gotovo 90% slučajeva upotrebe vatrenog oružja radi se o ilegalnom oružju. To nije samo problem BiH, već cijelog regiona. Oružje se lako kreće granicama od Albanije do BiH.”
“Kada su u igri novac i organizovani kriminal, oružje se koristi kao sredstvo naplate ili pritiska”, dodaje.
Saradnja s Frontexom i prijetnja novog migrantskog vala
Pozitivnim smatra potpisivanje sporazuma sa Frontexom.
“To će ojačati sposobnost BiH u kontroli granica. Konačno će biti dostupna sredstva od 6,5 miliona eura za upravljanje granicom,” navodi.
Međutim, izražava zabrinutost zbog novog migracijskog vala koji prijeti sa Bliskog istoka, posebno iz Irana.
“Ako se ne zaustavi eskalacija sukoba, mnogi će pokušati da se domognu Evrope. Oni koji destabilizuju globalnu sigurnost ciljano prebacuju stanovništvo u Evropu da bi izazvali polarizaciju i sukob”, zaključuje Kržalić.
Izvor: N1
