Nakon velike i zahtjevne noćne akcije policije po hrvatskoj metropoli, u kojoj su se, kako su i sami naveli, trudili izbjeći kolateralne žrtve, ganjajući krijumčara u kombiju s čak 32 migranta, zatim vijesti o još jednoj potjeri za krijumčarem migranata kod Bregane Pisarovinske u kojoj je vozač navodno pobjegao u šumu, a navodno je i u tom slučaju uslijed nesreće bilo ozlijeđenih te na koncu vijesti da je medvjed napao migrante u šumi u blizini hrvatske granice, i to sve u jednom jutru, teško se ne zapitati je li se priljev migranata i njihov pritisak na hrvatske granice povećao u novoj godini ili, pak, policija gubi kontrolu nad granicom.
Po centru Zagreba već se neko vrijeme okupljaju migranti, o čemu smo već pisali, a ne treba zanemariti niti činjenicu da je Hrvatska prva zemlja na njihovoj ruti u kojoj se migranti prijavljuju, što znači da kada nastave put u zemlju odredišta, gdje nerijetko pribjegnu kriminalnim radnjama, ta ih država vraća u Hrvatsku, na što je upozorio novinar Robert Valdec, koji se godinama bavi temom migranata i migracija. On nam je kazao kako je ovaj povećani pritisak migranata na naše granice rezultat ulaska u Schengen, no kaže, ima veći problem.
Nakon velike i zahtjevne noćne akcije policije po hrvatskoj metropoli, u kojoj su se, kako su i sami naveli, trudili izbjeći kolateralne žrtve, ganjajući krijumčara u kombiju s čak 32 migranta, zatim vijesti o još jednoj potjeri za krijumčarem migranata kod Bregane Pisarovinske u kojoj je vozač navodno pobjegao u šumu, a navodno je i u tom slučaju uslijed nesreće bilo ozlijeđenih te na koncu vijesti da je medvjed napao migrante u šumi u blizini hrvatske granice, i to sve u jednom jutru, teško se ne zapitati je li se priljev migranata i njihov pritisak na hrvatske granice povećao u novoj godini ili, pak, policija gubi kontrolu nad granicom.
Po centru Zagreba već se neko vrijeme okupljaju migranti, o čemu smo već pisali, a ne treba zanemariti niti činjenicu da je Hrvatska prva zemlja na njihovoj ruti u kojoj se migranti prijavljuju, što znači da kada nastave put u zemlju odredišta, gdje nerijetko pribjegnu kriminalnim radnjama, ta ih država vraća u Hrvatsku, na što je upozorio novinar Robert Valdec, koji se godinama bavi temom migranata i migracija. On nam je kazao kako je ovaj povećani pritisak migranata na naše granice rezultat ulaska u Schengen, no kaže, ima veći problem.
Problem je šire prirode
Međutim, navodi kako je sama srž problema šire prirode: “Širi je to problem, ja to već nekoliko godina komuniciram, problem je politike. Jer s ovakvom migrantskom politikom EU, a Hrvatska ju samo slijedi, možete koga god hoćete staviti na granicu – vojsku, policiju – s ovakvim ovlastima i nećete napraviti ništa. Znači, nije problem policije, problem je prije svega politike koja kreira propise, policija ih samo slijedi. Događa se zapravo to da ova politika stimulira i potiče ilegalne prelaske jer ako migranti dođu sada na legalni prijelaz, oni će biti odbijeni.
No, ako ilegalno prijeđu granicu, onda zatraže azil i oni će biti nagrađeni. Njih država nagrađuje, na način da ih smjesti u hotele, da im jesti i piti, sve što treba i oni se šeću uokolo. Umjesto da završe u zatvoru s visokim kaznama, oni dobiju nagradu. Istovremeno, hrvatski državljanin da sada prijeđe ilegalno u svoju državu iz BiH, dobit će tisuće eura kazne i mogući zatvor.”
Zbog čega je to tako, Cvrtila navodi kako na to nema odgovor, već da to treba pitati Europsku uniju i hrvatsku Vladu. “Mi smo potpisali ulaskom u EU da ćemo slijediti određene upute, odrekli se dijela neovisnosti i sada imamo to što imamo, ne možemo sada plakati. Sad slušamo, prije smo Beograd, sada Bruxelles. Ja nisam protiv migracija, ali sam protiv ilegalnih migracija”, navodi stručnjak.
‘Dolaze iz država koje uopće nisu u ratu’
Valdec pak, navodi kako je migrantima sada motivacija za ilegalni prelazak još i veća te ističe kako dobar dio krivnje snose i mediji koji su još prije senzibilizirali javnost pričama o izbjeglicama.
“Motivacija im je sada još i veća za ući u Hrvatsku jer se na granici nije ništa promijenilo od ranije, što se tiče zaštite granice, naprotiv. Policija je, iako se trude raditi maksimalno profesionalno svoj posao, demotivirana ponašanjem i vlasti i medija koji ih demoniziraju kada Afganistanac koji naoružan pokušava ilegalno ući u Hrvatsku, dobije pendrekom po leđima. Odmah se tuži Hrvatska, rade se veliki spektakli o tome. Ja ne znam, ali ja se sjećam dok sam u vojsci bio na granici, da smo imali metak u cijevi ako bi nekome palo na pamet ilegalno prijeći granicu”, navodi Valdec te dodaje:
“To što rade, to je bila priprema terena tih nevladinih udruga i mainstream medija koji su prvo kretali senzibilizirati javnost s glupim bajkama o jadnim izbjeglicama, a svi oni su uglavnom radno sposobni ljudi. Tu je najmanje bilo žena i djece. Još prema podacima Unicefa iz 2015. , među tom migrantskom populacijom bilo je preko 80 posto muškaraca. S tim da se i tu struktura mijenja. Sada dolaze iz država koje naprosto više nisu u ratu. Ni Sirija, ni Afganistan, ni Pakistan nisu više u ratu, a kamoli države sjeverne Afrike otkud dolaze, o čemu sam isto tako pisao i upozorovao da u najvećem broju dolaze zapravo kriminalci, dok su onaj manji broj vjerojatno teroristi. Što bi netko iz Tunisa ili Maroka dolazio tu, kada ja istovremeno moram platiti kako bih otišao tamo i gledao deve kako šeću pustinjom?”
Tko traži da se rade neredi?’
Govoreći o ilegalnim migrantima, Željko Cvrtila ističe kako je Hrvatska eklatantan primjer da ako želite dobiti radnu snagu da ju možete dobiti legalnim putem, kao i cijela Europa.
“Filipinci i Nepalci, kojih je kod nas na desetke tisuća, svi su platili svoje papire, čekali dozvole, legalno ušli u zemlju i legalno ovdje rade. Poštuju zakone i propise ove države, nemamo s njima nekih problema. Dok ovi koji ilegalno ulaze, sve suprotno od toga. Ja bih iz toga mogao zaključiti da nije interes EU potreba za radnom snagom, nego je interes da im uđu ilegalci koji će im raditi nerede po Europi. Tko traži da se rade neredi?”, pita se stručnjak i dodaje:
“To je sve pod pritiskom ljevičarskih, zelenih udruga. Kako bi se to klupko razmotalo, sigurnosne službe bi trebale vidjeti zašto oni na tome inzistiraju, zašto su svojim pritiscima uspjeli ishoditi ovakve propise, što je i kome je to krajnji cilj i na koncu tko stoji iza tih udruga. Možda Rusija, možda neka druga država koja želi EU vidjeti u kaosu. To je pitanje koje se ne smije postaviti jer inače kad službe idu provjeravati udruge, onda se kaže da se guše demokratske slobode. No, to nije točno. Zato što i udruge, i novinari, i suci, i političari, i predsjednici država mogu biti strani element ili strani plaćenici. Sigurnosne službe rade na takav način, aktiviraju nekog da radi u njihovom interesu, a još je bolje kada oni ne znaju da rade u tuđem interesu, kada to rade iz nekog uvjerenja. No, uglavnom se to ipak financira, neki financijski tokovi postoje, što bi netko definitivno trebao preispitati, no to očito ne radi nitko”, ističe stručnjak.
‘Nije u ključ u policiji i granici, ključ je u politici i propisima’
Na koncu, vezano za ono što je pokazala i noćašnja potjera policije po Zagrebu za krijumčarom s 32 ljudi u kombiju, kao i sve češće potjere o kojima vijesti dolaze svakodnevno, Cvrtila napominje kako odgovornost ne leži na policiji, već na politici.
“Što god politika odredi, policija i sigurnosne službe će provesti. Ako kažu, tucite na granici, policija će tući, ako oni kažu vucite ljude unutra, oni će ih vući, ako kažu da ih kad uđu unutra puste i nagrade, kao što se sad događa, oni će to raditi. Za vrijeme Jugoslavije je politika rekla pucajte, vojska je tada bila na granici, i pucalo se. Nije tu policajac da razmišlja što smije i ne smije, on radi ono što mu zakon kaže. Nije u ključ u policiji i granici, ključ je u politici i propisima”, zaključuje stručnjak za sigurnost.
Izvor: dnevno.hr
