Prvi zakonik koji su napisali Franci (narod po kojem su današnji Francuzi dobili ime) na tlu Evrope bio je Salijski zakonik, koji je napisan krajem V stoljeća, za vrijeme franačkog kralja Klodviga.
Jedna od prvih tačaka tog zakonika je bila “Zakon o krađi svinja”.
Iako na prvu djeluje nevjerovatno da je nekom narodu jedan od najvećih problema bio krađa svinja, on govori o tome koliko je bitno donijeti ili prilagoditi zakon datim okolnostima. Tada su se u franačkoj državi masovno krale svinje, pojavljivali su se kradljivci sa svih strana, seljaci su se masovno žalili kralju i država je morala da uradi nešto kako bi suzbila tu pojavu.
Krivični zakon BiH, njegov 189. član, koji govori o krijumčarenju ljudi je donešen mnogo prije pojave masovne migracije u BiH.
Po njemu, za onoga koji prevede ili omogući prevođenje jednog ili više migranata preko državne granice predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina. Ovaj, ionako preblagi zakon, jos blaže djeluje u praksi, pa je tako najveća izrečena kazna za krijumčarenje ljudi bila zatvorska kazna u iznosu od 3 godine, dok je više od polovine krijumčara prošlo sa uslovnim ili novčanim kaznama.
Zakon o krijumčarenju u BiH je prilagođen standardima EU, koja još uvijek nije pokazala ni minimum želje da stane u kraj okupaciji Evrope. Promjene zakona o krijumčarenju ljudi i krijumčarima, preko kojih ilegalni migranti lagano zaobilaze granice suverenih država, jedan je od prvih koraka ka tome. Lakrdiju od trenutnog zakona prva je prepoznala Velika + Britanija, koja je promijenila zakon o krijumčarenju ljudi, i koja, po novom zakonu, predviđa doživotne zatvorske kazne za svakoga ko prekrši zakon. BiH, koja je kolateralna šteta idiotske politike EU prema migracijama, mora da krene putem Velike Britanije, te da prilagodi zakon okolnostima u kojima se nalazi, a okolnosti su takve da je u posljednje 4 godine kroz BiH prošlo stotine hiljada neidentificiranih lica. BiH je ostavljena na cjedilu i kao takva sama mora da se brani, bez obzira na vjerovatne kritike i pritiske hoštaplera iz Brisela i tzv. boraca za ljudska prava.
Salijski zakon je pomogao franačkim seljacima jer je predviđao surove i oštre kazne za kradljivce svinja. Krađe su se smanjile i ubrzo potpuno iskorijenile. Novi modifikovani zakon o krijumčarenju sa najsurovijim kaznama za krijumčare, bi za početak umanjio okupaciju BiH od strane ilegalnih migranata. Red je na parlamentarnu skupštinu BiH da se pozabavi ovim pitanjem, u suprotnom oni su saučesnici u ovom zločinu koji je usmjeren protiv BiH i njenih građana. Prošlo je vrijeme kada je samo Tijana Ajfon veslala preko Drine i kada su stočari ilegalno prebacivali krave preko granice jednom godišnje. Sada je stanje puno ozbiljnije. Stotine krijumčara svakodnevno radi na prebacivanju ilegalnih migranata u BiH i vrijeme je da im se konačno stane u kraj. U vanrendnim uslovima se moraju donijeti vanredni zakoni.
