KOMENTAR

Rekonstrukcija hapšenja “Marokanca” u Beogradu: Šta je sve (anti)logika?

Da li je hapšenje Marokanca u Beogradu još jedna predstava za narod?

Kako javljaju srbijanski mediji policija u Beogradu je u četvrtak (26.11.) u hostelu uhapsila migranta iz Maroka sa inicijalima S. E. D. (1989.) koji osumnjičen da je 17. novembra u sarajevskom naselju Otes ubio Jasmina Berovića.

MUP Srbije je objavio snimak policijske akcije hapšenja migranta u trajanju  od oko 40 sekundi. Video započinje scenom gdje maskirani policajac teškim metalnim predmetom udara u staklena vrata koja se otvaraju dok staklo na vratima ostaje nerazbijeno. Ako se pogleda na usporenom video snimku može se vidjeti kako policajac gura, a ne udara u vrata što daje objašnjenje zašto staklo na zaključanim vratima od udaraca nije puklo. Zatim se policajci jedan po jedan penju uz stepenice. Može se primjetiti da se snimanje policijske akcije neodvija u kontinuitetu nego je video snimljen iz kadrova. Policajac koji se prvi penje uz stepenice u jednoj ruci drži štit, dok u drugoj ruci drži pištolj. Policajac štit ne drži ispred sebe, nego ga cijelo vrijeme drži po strani, tako da se stvara dojam da policajac neočekuje nikakvu prijetnju za svoj život i mogući napad, tako da cijela scena djeluje neuvjerljivo. U sljedećoj sceni se može vidjeti da uhapšena osoba sa zamagljenim licem stoji u hodniku, u čistoj crnoj bluzi, dok ga policijski službenik slika mobitelom, što dokazuje da se migrant nije opirao hapšenju. Zatim jedan od policajaca uhapšenog migranta postavlja u ležeći položaj tako da mu lice gleda u pod, gdje se može uočiti da je uhapšena osoba bosonoga sa lisice na rukama. U sljedećoj sceni vide se dva policajca kako vode uhapšenog migranta koji na nogama sada nosi patike. Kako je moguće da osoba sa lisicama na rukama sama obuće patike na noge? Cijela policijska akcija više liči na pokaznu vježbu nego na pravu policijsku akciju jer nije prikazana najvažnija scena, a to je čin hapšenja migranta.

Postavljamo logična pitanja.

Migrant je najvjerovatnije pomoću krijumčara ljudima stigao u BiH, tačnije u Sarajevo gdje je počinio ubistvo Jasmina Berovića. Nakon ubistva migrant se nije mogao na legalan način vratiti u Srbiju nego je morao ponovo platiti usluge krijumčara ljudima. Ako je uvriježeno mišljenje da su migranti sirotinja, odkuda migrantu novac da se vrati u Srbiju?

Kako je moguće da je beogradska policija u gradu od milion stanovnika tako lahko pronašla migranta koji je osumnjičen za ubistvo Jasmina Berovića u Sarajevu jer u Beogradu živi na hiljade migranata?

Na koji način je beogradska policija ustanovila identitet migranta i gdje se nalaze njegovi saučesnici?

Da li je moguće da je cijela policijska akcija naručena iz Sarajeva kako bi se pokazalo kako srbijanski i sarajevski MUP-ovi dobro sarađuju?

 

(H.M.)