Prošle godine se broj slučajeva krijumčarenja izbjeglica u Njemačku u nekim pokrajinama čak utrostručio, a i krijumčari su postali agresivniji. To sve više opterećuje pravosuđe.
Patrick Rautenberg pažljivo posmatra saobraćaj na autoputu A94 kod Mühldorfa, blizu bavarsko-austrijske granice. Iskusni granični policajac nije morao dugo čekati. Ubrzo se pojavljuje crni minibus s albanskim registracijama. „Ovo je tipično vozilo koje koriste krijumčari”, kaže Rautenberg.
Njegova kolegica pritišće papučicu gasa. Na kraju, ova kontrola je bila bezopasna, kao i većina njih, pojašnjava Rautenberg. Ali neke se pretvaraju u opasne potjere – ponekad i sa smrtonosnim posljedicama.
Broj neovlaštenih ulazaka u Njemačku porastao je 2023. godine u odnosu na prethodnu godinu. 2023. su pripadnici njemačke Savezne policije evidentirali skoro 128.000 ilegalnih prelazaka granice, što je za oko 39 posto više nego 2022. godine.
Puno posla za pravoduđe
Pored toga, mnogi policajci izvještavaju da krijumčari postaju sve bezobzirniji. Time se povećava opasnosti za izbjeglice, ostale učesnike u saobraćaju i policiju.
Još jedna posljedica: svako ustanovljeno krijumčarenje postaje slučaj za pravosuđe. Tužilaštva i sudovi u graničnim područjima imaju sve više posla – ponekad vremenski uopšte ne mogu stići da obrade sve slučajeve.
Današnja Rautenbergova smjena protekla je mirno. I u narednom vozilu koje je kontrolisao nalazila se samo porodica s bebom, nije bilo krijumčara. No, mnogi slučajevi koje on i njegove kolege iz Savezne policije doživljavaju na granicama s Poljskom, Češkom i Austrijom, završavaju pred pravosudnim organima.
Jedan takav slučaj je nesreća kod Ampfinga u okrugu Mühldorf. Tamo je u oktobru 2023., tokom višestrukog prevrtanja automobila tokom policijske potjere, poginulo sedam izbjeglica. Ili slučaj krijumčara koji je direktno nasrnuo na Rautenbergovu kolegicu. Ona se, skočivši na stranu, jedva uspjela spasiti.
Značajan porast broja postupaka protiv krijumčara
O takvim slučajevima brine se Pia Dirnberger, državna tužiteljka u blizini granice u Traunsteinu. Ona se upravo priprema za višednevni postupak protiv jednog krijumčara, te još jednom pregledava optužnicu. Krijumčaru se, između ostalog, stavlja na teret i da je izbjeglicama prijetio oružjem.
Polovinu svog radnog vremena Dirnberger provodi na slučajevima krijumčarenja ljudi. Prošle jeseni je u njezino odjeljenje stiglo toliko novih slučajeva da su iste morali rasporediti i po ostalim odjeljenjima.
U saveznim pokrajinama gdje za mnoge izbjeglice završava Balkanska ruta, broj postupaka protiv krijumčara u proteklim godinama značajno je porastao. U Bavarskoj se, na primjer, broj postupaka između 2019. i 2023. godine više nego utrostručio. U Brandenburgu su tužilaštva prošle godine imala 28 posto više slučajeva nego 2022.
I u Saksoniji se u istom razdoblju broj evidentiranih slučajeva krijumčarenja ljudi skoro udvostručio. Opštinski sud u Pirni privremeno se bavio skoro isključivo slučajevima krijumčarenja. Nedostajalo je prostora, prevodilaca, a i sudski službenici su bili na granici svojih kapaciteta.
Sve zahtjevniji krivični postupci
Međutim, ne samo da se povećava broj krivičnih postupaka protiv krijumčara, već oni postaju i sve zahtjevniji, objašnjava tužiteljka Pia Dirnberger iz Traunsteina. Što su krijumčari bezobzirniji, to je kazna na kraju veća.
Dokazivanje da su krijumčari ugrozili druge ljude zahtijeva puno rada. Na primjer, osobe koje su krijumčarene moraju kao svjedoci opisati sve rizike tokom putovanja, a za to su najčešće potrebni prevodioci.
Komplikovana su i brojna vještačenja čiji cilj je, na primjer, dokazivanje da bi neka krijumčarska vožnja mogla imati smrtni ishod. Osim toga, komplikovana je i potraga za organizatorima, koji se uglavnom nalaze u inostranstvu. Kod prekograničnih istraga, moraju se sklopiti posebni međudržavni sporazumi o pravnim pojedinostima saradnje, kaže Dirnberger.
Teško je predvidjeti kako će se migracijski pokreti prema Njemačkoj razvijati u budućnosti. U Brandenburgu su se, prema riječima glasnogovornice Berlinske policije, dobro pokazale stalne granične kontrole. Izbjeglice se sada pak češće odlučuju da dolaze pješke preko granice, umjesto da se voze u pretrpanim kombijima.
Organizacije za ljudska prava, poput Pro Asyl-a, imaju drugačiji pogled na razvoj ove situacije. Uslovi za izbjeglice u državama na vanjskim granicama EU-a postaju sve nehumaniji, kaže glasnogovornica Pro Asyla Wiebke Judith. Sve dok je to slučaj i sve dok ne postoje drugi legalni putevi za dolazak u Njemačku, izbjeglice su prepuštene bezobzirnim krijumčarima.
Izvor:DW
