Hrvatska će na zahtjev Frontexa uskoro poslati osam policajaca, vozila i opremu na grčko-tursku kopnenu granicu. Oni će biti raspoređeni u sklopu snaga Frontexa čiji je zadatak onemogućiti migrantima ulazak u Europsku uniju.
Osim ljudi, Hrvatska je Frontexu prijavila mogućnost slanja još jednog policijskog broda s osam članova posade u Egejsko more, koji bi se uključio u operaciju “Posejdon”. Riječ je o Frontexovoj operaciji u sklopu koje se čuva morska granica Grčke prema Turskoj. U ovom se trenutku jedan hrvatski policijski brod već nalazi u Grčkoj.
Frontex je odmah nakon turske odluke o otvaranju granice za migrante pojačao snage na grčkim granicama. Organizacija ima snage za brzu intervenciju koje broje 1500 osoba, a sve članice EU imaju obvezu deklarirati snage za tu postrojbu. Hrvatska je deklarirala oko 70 policajaca, a Frontex je od nas zasad zatražio osam ljudi.
O migrantskoj krizi jučer se razgovaralo i na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost kojim su supredsjedali predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Podatke o migrantskim kretanjima i aktivnostima hrvatske policije u čuvanju državne granice iznijeli su ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija i ministar unutarnjih poslova. “S tim u vezi razmotrene su mogućnosti pružanja potpore hrvatskoj policiji od strane drugih nadležnih državnih institucija i službi.” To zapravo znači da se razgovaralo i u kojem trenutku i na koji način bi se u pomoć policiji uključila Hrvatska vojska, ali i Civilna zaštita.
Raspoređeni vojnici
Prema neslužbenim informacijama, nakon zaprimljenih izvještaja zaključak je članova Vijeća da se situacija iz 2015. godine i veliki migrantski val neće ponoviti. To je nakon sastanka potvrdio i premijer Andrej Plenković koji je novinarima rekao da “ne prijeti pokret velikog migrantskog vala prema Hrvatskoj i Europskoj uniji”. Za takav zaključak zaslužna je odlučnost Grčke koja daje čvrsta obećanja da ovaj put neće popustiti pred valom migranata.
Kako grčka, ali i bugarska obrana Europske unije ne bi popustile, tim zemljama cijela Europska unija pomaže ljudima, opremom, ali i financijskim sredstvima. Austrijski kancelar Sebastian Kurz tvrdi kako je već uspostavljen i trostruki sigurnosni prsten obrane od ponavljanja migrantske krize iz 2015. godine.
U razgovoru za austrijske medije on naglašava kako je prva linija obrane Grčka čiji je zadatak obrana vanjske granice Europske unije. Ako migranti ipak probiju tu prvu crtu obrane, naići će na drugu liniju, a to su, prema Kurzu, države Zapadnog Balkana.
“Mi smo u tijesnom kontaktu s prijateljima na Zapadnom Balkanu i oni su spremni, u slučaju proboja grčke granice, zaštititi svoju granicu te ne dopustiti propuštanje migranata.”
Iako ih nije naveo poimence, riječ je o Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini te u manjoj mjeri Albaniji i Crnoj Gori, odnosno o državama na tzv. balkanskoj ruti. Tim bi zemljama Europska unija trebala znatno pomoći kako bi im omogućila obranu granica da više ne bi bile tzv. protočni bojler kad su u pitanju migranti. Sjeverna Makedonija već je objavila da je odlučila pojačati svoje policijske i vojne snage na granici s Grčkom, a pripreme obavljaju i Srbija te Bosna i Hercegovina. Treća linija obrane su Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Austrija.
Migranti već mjesecima, usprkos postavljenoj ogradi i raspoređenim vojnicima, pokušavaju prijeći iz Srbije u Mađarsku.
Balkanska ruta
Mađarske snage sigurnosti dosad su otkrile nekoliko tunela koji su prokopani ispod granične crte i kojima su migranti ulazili u Mađarsku. Migrantima je Mađarska najzanimljivija jer ulaskom u tu zemlju ulaze u schengenski prostor i daljnje kretanje kroz Europsku uniju nije im ograničeno graničnim kontrolama. Obilazeći jučer granicu Mađarske i Srbije, Viktor Orbán izjavio je da je ove godine više od 5000 migranata pokušalo ilegalno ući u Mađarsku. On tvrdi kako je oko 100.000 migranata trenutačno na putu prema Europi tzv. balkanskom rutom. Radi zaštite Mađarska je već povećala broj svojih vojnika na granici.
Hrvatska zasad nema namjeru uključiti vojsku u zaštitu granice te smatra kako sa 7000 policajaca, potpomognutih tehničkim sredstvima, u ovom trenutku sasvim zadovoljavajuće čuva svoju granicu prema Bosni i Hercegovini, Srbiji, ali i Sloveniji. Premijer Plenković jučer je još jednom naglasio kako u ovom trenutku ne postoji niti jedan razlog za angažman vojske na granici. Kako će se po pitanju raspoređivanja vojske na granici prema Hrvatskoj postaviti nova slovenska vlada premijera Janeza Janše, još nije jasno.
Kao oporbeni čelnik Janša se zalagao za takvo rješenje. Što se tiče Austrije, kancelar Kurz naglasio je kako je zadatak ministra unutarnjih poslova zaštititi granicu Austrije od proboja migranata. Prema dostupnim informacijama, jučer je na samoj kopnenoj granici Grčke i Turske bilo oko 20.000 osoba koje su pokušale iz Turske ući u Grčku. Turska je jučer dodatno zaoštrila situaciju na granici odlukom da uz samu granicu rasporedi 1000 specijalnih policajaca koji će onemogućiti migrante koji su na granici da se vrate u Tursku. To znači da će se nekoliko desetaka tisuća ljudi naći stiješnjeno na malom području između dviju granica.
Izvor:
