Države članice Evropske unije i Evropski parlament postigli su danas veliki dogovor o reformi migracijske politike bloka, čime su okončani trogodišnji napori da se učini neki korak po ovom pitanju.
Sporazum, koji je preliminaran i tek treba da prođe zvaničnu ratifikaciju, zaključen je nakon maratonskih pregovora koji su počeli u ponedjeljak popodne, nastavljeni u utorak i zaključeni u srijedu ujutro.
Pregovori su se fokusirali na širok i složen niz otvorenih pitanja koja su zahtijevala kompromise s obje strane, kao što su periodi pritvora, rasno profiliranje, maloljetnici bez pratnje, operacije potrage i spašavanja i nadzor granice.
Vijeće, predvođeno španskim predsjedništvom, branilo je rigidnu poziciju da se državama članicama daju najširi manevarski prostor za rješavanje migracija, uključujući proširenje predloženog ubrzanog postupka azila na što veći broj podnosilaca zahtjeva, dok je Parlament insistirao na strožijim odredbama da poštuje osnovna prava.
Zakoni, poznati kao Novi pakt o migraciji i azilu, prvi put su objavljeni u septembru 2020. godine u pokušaju da se okrene stranica o decenijama ad-hoc upravljanja krizom, u kojem su vlade poduzele jednostrane i nekoordinirane mjere kako bi se izborile sa naglim porastom tražioci azila.U svojoj srži, Novi pakt treba da uspostavi predvidljive, jasne norme koje obavezuju sve države članice, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju i ekonomsku težinu. Krajnji cilj je pronaći ravnotežu između odgovornosti nacija na prvoj liniji, poput Italije, Grčke i Španije, koje primaju većinu tražilaca azila, i principa solidarnosti koji bi druge zemlje trebale podržavati.
“Ovo je historijski trenutak”, rekla je Ylva Johansson, evropska komesarka za unutrašnje poslove, proslavljajući tu vest.
- Izmijenjena i dopunjena uredba Eurodac, kojom se ažurira Eurodac, velika baza podataka u kojoj će se čuvati biometrijski dokazi prikupljeni tokom procesa skrininga. Baza podataka će se prebaciti sa brojanja prijava na brojanje prijava kako bi se spriječilo više zahtjeva pod istim imenom.
- Izmijenjena i dopunjena Uredba o postupcima azila (APR), koja postavlja dva moguća koraka za tražioce azila: brzi granični postupak, koji bi trebao trajati najviše 12 sedmica, i tradicionalni postupak azila, koji je duži i može trajati nekoliko mjeseci prije definitivan zaključak.
- Uredba o upravljanju azilom i migracijama (AMMR), koja uspostavlja sistem “obavezne solidarnosti” koji će se pokrenuti kada jedna ili više država članica dođu pod “migracijski pritisak”. Sistem će državama ponuditi tri opcije za pomoć: premještanje određenog broja tražilaca azila, plaćanje doprinosa za svakog podnosioca zahtjeva kojeg odbijaju da se presele i finansiranje operativne podrške.
- Uredba o krizi koja predviđa izuzetna pravila koja će se primjenjivati samo kada sistem azila bloka bude ugrožen iznenadnim i masovnim dolaskom izbjeglica, kao što je bio slučaj tokom migracione krize 2015-2016, ili u slučaju više sile, poput Covid-19 pandemija. U ovim okolnostima, nacionalnim vlastima će biti dozvoljeno da primjenjuju strože mjere, uključujući duže periode pritvora, piše Euronews.
Pet zakona, jedan pakt
Novi pakt o migracijama i azilu je zakonodavni projekat sa sveobuhvatnim pristupom koji ima za cilj da objedini sve aspekte upravljanja migracijama, od trenutka kada migranti stignu na teritoriju bloka do rješavanja njihovih zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Sveukupno gledano, trebalo bi da pokrije “unutarnju dimenziju” migracije, dok se “vanjska dimenzija” rješava kroz dogovore po mjeri sa susjednim zemljama, poput Turske, Tunisa i Egipta.
Pet zakona sadržanih u Novom paktu su:
- Uredba o skriningu , koja predviđa proceduru prije ulaska za brzo ispitivanje profila tražioca azila i prikupljanje osnovnih informacija kao što su nacionalnost, godine, otisci prstiju i slika lica. Također će biti obavljene zdravstvene i sigurnosne provjere.
https://www.klix.ba/vijesti/svijet/eu-postigla-veliki-dogovor-u-reformi-migracione-politike-ovo-su-najbitniji-zakljucci/231220030
