Talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu, intenziviranje migracijskih aktivnosti na balkanskoj i sredozemnoj ruti, kao i kriza na bjelorusko-poljskoj granici posljedično su utjecali situaciju u kojoj sve veći broj država članica Europske unije gradi nove ili nadograđuje postojeće fizičke barijere na svojim granicama.
Prema istraživanju njemačke novinske agencije DPA, od migracijske krize 2015. godine do ovogodišnjeg talibanskog preuzimanja vlasti u Afganistanu i mogućeg novog migrantskog vala, više od polovine država članica Europske unije podiglo je fizičke barijere na granicama kako bi osigurale svoj teritorij.
Među tim državama su i Poljska, Latvija i Litva koje su, osim izgradnje fizičke ograde, zbog pojačanog priljeva migranata i brojnih pokušaja nezakonitih prelazaka njihovih državnih granica, proglasile i izvanredno stanje. Naime, prema procjenama poljske granične službe, više od 10.000 migranata nalazi se u Bjelorusiji s namjerom prelaska u Europsku uniju. Posredovanjem bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, ti migranti kontinuirano pristižu na granicu s Poljskom, Litvom i Latvijom u namjeri da ih (ilegalno) prijeđu.
Kako se EU i Hrvatska nose s trenutnom geopolitičkom situacijom i migracijskim procesima koji su iz nje proizašli, ali i o sigurnosnom aspektu istih, za portal Direktno.hr razgovarali smo s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Karlom Resslerom.
Hibridni napad na Europu
U samom početku razgovora, pitali smo zastupnika Resslera je li EU, u kontekstu krizne situacije na bjelorusko-poljskoj granici, ali i pogledu intenziviranih migracijskih aktivnosti balkanske i sredozemne rute, potencijalno osnaženih afganistanskim migrantskim valom, spremna na novi veliki migracijski izazov.
“Trenutno se ne primjećuju značajno veća migracijska kretanja iz Afganistana, ali svjedočimo sve snažnijem instrumentaliziranju izbjeglica i migranata u stvaranju pritiska na Europu. To smo vidjeli u Grčkoj, to smo vidjeli u Španjolskoj, a sada to vidimo na istoku Europe. Litva i Poljska bile su prisiljene proglasiti izvanredno stanje zbog organiziranog migracijskog pritiska, koji je orkestrirao bjeloruski diktator Lukašenko kao odgovor na europske sankcije. To je hibridni napad na Europu i to svima mora biti jasno. Izbjeglice i migranti istrumentaliziraju se i koriste kao oružje u geopolitičkim igrama. Europa ne smije prihvatiti takve ucjene”.
O hrvatskom pristupu upravljanju državnom granicom i eventualnom podizanju fizičke barijere Ressler kaže:
“Hrvatska je pokazala da može učinkovito zaštititi svoju granicu koja je ujedno i najduža kopnena granica Europske unije. Osnažili smo našu policiju najmodernijom opremom, ulaganjima od preko 250 milijuna eura, što je velikim dijelom financirano i iz europskih fondova. Ne treba dizati zid ili bodljikavu žicu prema Bosni i Hercegovini. To bi bila loša poruka, a i pitanje je koliko su takve mjere uopće učinkovite. Trebamo nastaviti s modernizacijom i još bolje koristiti informacije. To je danas puno korisnije u učinkovitom upravljanju granicama”.
Hrvatska ima pravo, ali i dužnost štititi svoju granicu
Potaknuti konferenencijom za medije u Poljskoj koja se održala u ponedjeljak i na kojoj je poljski ministar unutarnjih poslova, nakon što je okupljenima predočio poruke i fotografije pronađene na mobitelima migranata, a koje su bile povezane s islamskim ekstremizmom, rekao kako ne pokušava stigmatizirati migrante nego predstaviti dokaze o tome da neki migranti koji prelaze granicu mogu predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti, pitali smo Resslera smatra li da se i Hrvatskoj treba provoditi intenzivniji nadzor nad migrantima koji prelaze granicu i koji potencijalno predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
“Migracije su danas jedno od središnjih političkih i društvenih pitanja suvremene Europe baš zato što složeno isprepliću humanitarnu, demografsku, gospodarsku, kao i sigurnosnu dimenziju. Sigurnosnim aspektom migracija ne bi se smjelo jeftino politizirati, ali s druge strane to ni u kojem slučaju ne bi smjelo biti niti tabu tema o kojoj se ne smije govoriti. Jasno je da stihijski nezakoniti prelasci izvan službenih graničnih prijelaza, bez osobnih dokumenata i pod okriljem noći, predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju i zato su i zabranjeni. Svaka država, pa tako i Hrvatska, ne samo da ima pravo nego ima i dužnost štititi svoju državnu granicu”.
Za kraj smo od Resslera tražili komentar na najnovije izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije prema kojem sigurnosna prijetnja za Hrvatsku proizlazi od islamističkog radikalizma unutar zapadnobalkanskih zajednica, odnosno sljedbenika terorističkih zajednica među kojima su i oni koji se nisu uspjeli pridružiti ISIL-u i Al Kaidi na kriznim ratištima, ali i povratnici s tih ratišta.
“To je procjena SOA-e koja se u njihovim izvješćima ne pojavljuje prvi puta ove godine, a koju u svojem djelovanju koristi cijeli sustav nacionalne sigurnosti”, zaključio je naš sugovornik.
Izvor: Direktno.hr
