“Europska unija je sustav koji nije baziran na odgovornosti. Odgovornosti nema, vlast se bira političkim spletkama i dogovorima. To s demokracijom nema veza, a tamo se donose odluke, tamo se govori u ime 400 milijuna građana Europske unije. Priča se o nekakvoj Europi bez granica, a vidimo koliko je to održivo u trenutku kada samo malo zatreperi srdašce i Slovenija odmah vraća granične kontrole. Europe bez granica nema i ne dao Bog da je bude. Europa bez graničnih kontrola – da, ali bez granica – ne“, rekao je Predsjednik Republike Zoran Milanović obračajući se u petak studentima Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Govoreći o temi “Globalno političko okruženje i izazovi za Republiku Hrvatsku”, predsjednik Milanović je ukazao na nove okolnosti u kojima živimo: “Nestaje svijet kakav smo znali zadnjih trideset godina, na koji smo navikli, a koji je nastao raspadom hladnoratovske, blokovske podjele u kojoj je dominirala jedna država, Sjedinjene Američke Države. Taj svijet nestaje, ugrožen je, dijele se nove karte i novi igrači izlaze na scenu. Na to ćemo se morati prilagođavati. Amerika više nema tu snagu da održava poredak koji je meni bio najbolji i najjednostaviji, znao si s kim imaš posla“.
Mišljenja je da međunarodno pravo nije nikada bilo na nižoj razini kao danas. „Nije ga se nikada manje poštivalo, nije nikada arbitrarnije tumačeno, nije nikada tumačeno po principu dvostrukih, trostrukih standarda s nevjerojatnom fleksibilnošću u tom tumačenju. To kod ljudi izaziva nepovjerenje i vrlo brzo otpor. Svjedoci smo tog otpora na svjetskoj razini. Mi pripadamo zapadnoj Europi. Naše vrijednosti pokušavamo nametnuti i drugima, a drugi to vide kao nasilje, ne kao promicanje nauka, vjere i vrijednosti nego čisti oportunizam i priliku da se izvuče profit, korist i dominacija. Tako svijet danas izgleda“, rekao je predsjednik Milanović i pojasnio da se to najbolje vidi u organizaciji Ujedinjenih naroda: „UN je disfunkcionalan zato jer sustav upravljanja – Vijeće sigurnosti – funkcionira po principu veta. To je nesavršeno, a sve drugo bi bilo nemoguće. U takvom sustavu najbolji lakmus papir je raspoloženje država u Općoj skupštini kada se o nečemu glasa“.
U predavanju studentima predsjednik Milanović se osvrnuo i na sukob u Palestini i problem palestinske države za koju je rekao da je nema jer je ne dopuštaju. „To je stvaran problem, 7 milijuna ljudi tamo živi u nemogućem stanju. I tu je čovječanstvo podijeljeno oko petro-dolara i budućnosti stanja u kojem živimo već sedamdeset godina. Rusija i Kina već sada pokazuju da neće živjeti pod tim uvjetima, da su spremne aktivno poduzeti sve u svojoj moći, pa i ratovati, da takav sistem obezvrijede, dovedu u pitanje i nametnu neka svoja pravila. Svijet u kojem živimo ne možemo promijeniti silom”, rekao je.
Zaključno je upozorio da Hrvatsku kao naciju i građane Hrvatske čekaju ozbiljni izazovi te da se moramo prilagođavati prozaičnim stvarima kao što su ljudi koji će raditi. „To očito nisu naša djeca i unuci, to su nečija druga djeca i unuci, oni su iz susjednih država. Kada oni presuše i kada uđu EU, dolazit će oni koji se od nas jako razlikuju. Na nama je da zadržimo ono minimalno kritično i skeptično u nama da znamo što su naši interesi, kako ih zaštiti i da prepoznajemo razliku između dopustivog i nedopustivog“, rekao je.
Studentima koji su slušali njegovo predavanje predsjednik Milanović uputio je apel i savjet: „Čitajte, budite kritični i skeptični, mislite svojom glavom, ne podliježite utjecajima, galami, probajte biti intelektualci, ljudi koji mjere, mjerkaju i gledaju. Samo tako se postaje neovisan i u krajnjoj konsekvenci i bogat, da društvo kakvo si želimo opstane i napreduje. To je po meni ključna misija ove ustanove“, poručio je predsjednik Milanović.
Odgovarajući na pitanja studenata o problemu ilegalnih migranata, predsjednik Milanović je rekao: „Ovi današnji migranti su barabe, s njima ne treba imati solidarnosti i suosjećajnosti nego s hrvatskom policijom koja ih pokušava kontrolirati. Taj posao je dostojan respekta i u našem je interesu. Pravo zaštite prognanika i zabrana vraćanja tražitelja azila prema prostoru iz kojeg dolaze, a u kojem im je ugrožena egzistencija ili život, u ovom se slučaju ne primjenjuje. Ne primjenjuje se jer dolaze iz Bosne i Hercegovine u koju su došli na prevaru. Tamo je blagi vizni režim pa slete u Sarajevo i onda odu do Bihaća. Ovdje imamo posla s jednom spačkom koja je usmjerena, ne izravno, protiv naših interesa jer ti ljudi žele samo Hrvatskom proći. Ali, počet će se zaustavljati. I što ćemo mi s njima? Dati svima prava azila? Žao mi je, ali oni ne udovoljavaju tim kriterijima”.
Uoči predavanja predsjednik Milanović razgovarao je s upravom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dekanom prof. dr. sc. Sašom Drezgićem, prodekanicom za znanost i istraživanja doc. dr. sc. Anom Bobinac, prodekanica za suradnju s gospodarstvom i poslovanje izv. prof. dr. sc. Vesnom Buterin, prodekanom za internacionalizaciju i održivi razvoj doc. dr. sc. Sašom Čegarom, prodekanom za upravljanje kvalitetom i studentska pitanja doc. dr. sc. Ivanom Gržetom i prodekanicom za nastavu prijediplomskog i diplomskog studija izv. prof. dr. sc. Majom Grdinić.
Izvor:likaklub.eu
