Situacija s migrantima je stabilna na području Bosne i Hercegovine. Oko 1.700 migranata se nalazi u četiri prihvatna centra na teritoriji Bosne i Hercegovine, uglavnom u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu, kazala je za agenciju Anadolu Laura Lungarotti, šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i regionalni koordinator za Zapadni Balkan.
“Situacija sa migrantskom situacijom u Bosni i Hercegovini je uravnotežena i takva je već nekoliko godina. U jednom trenutku 2023. godine, imali smo manji povećani priliv, međutim, ove godine vidimo značajan pad. Dakle, situacija je pod kontrolom. Ove godine, u odnosu na prošlu, vidimo lagani pad dolazaka. U Bosni i Hercegovini u ovom trenutku imamo oko 1.700 registrovanih migranata koji su smješteni u četiri privremena prihvatna centra. Kapaciteti prihvatnih centara su veći od 4.500 kreveta, što znači da smo u ovom trenutku ispod popunjenosti tih kapaciteta. Dolaze uglavnom migranti iz Sirije, Afganistana, Maroka i nekih drugih država”, izjavila je Lungarotti.
Kada je riječ o državljanima Sirije koji sada dolaze u Bosnu i Hercegovinu, šefica misije IOM-a u Bosni i Hercegovini je navela da se uglavnom radi o Sirijcima koji su godinama bili u Turkiye i sada žele otići u neke druge evropske zemlje.
“Većina ovih migranata je već najmanje jednom do tri puta pokušala da pređe granicu i uđe u Evropsku uniju. Oni i dalje pokazuju interes da pređu granicu i idu dalje prema EU. Znatan broj njih bude pronađen i vraćen, ili nasilno vraćen na teritoriju Bosne i Hercegovine. Činjenica je, a vidi se veliko povećanje, da se pojavljuju sigurnosni incidenti i događaji. Moramo priznati da je u porastu aktivnost krijumčarskih grupa ili trgovaca ljudima”, istakla je Lungarotti.
Krijumčarenje migranata
IOM u Bosni i Hercegovini, kako je kazala, više se ne suočava sa problemom smještaja migranata u privremene prihvatne centre jer mjesta ima.
“Imamo dovoljno smještajnih kapaciteta. Međutim, trenutno imamo drugu situaciju, a to je da je došlo do brzog pomjeranja migrantske populacije ne samo kroz Bosnu i Hercegovinu, nego kroz cijeli prostor Zapadnog Balkana. Naime, većina onih koji sada dolaze, dolaze uz pomoć trgovaca ili krijumčara. Tako da ti trgovci ljudima i krijumčari manje-više upravljaju tom situacijom i to na neki način sada postaje sigurnosno pitanje jer sada treba rješavati pitanje odnosa prema tim trgovcima ili krijumčarima”, pojasnila je Lungarotti.
Kada je riječ o krijumčarima ljudima, smatra da je to vrlo složeno krivično djelo.
“Da bi se otvorila istraga i da se ona temelji na istrazi trgovine ljudima, treba da budu sadržani svi sastavni elementi tog krivičnog djela. Moramo dokazati da su postojala sredstva, da postoji iskorištavanja i da dolazi pomjeranja ljudi. Mogu reći da je došlo do povećanog broja akcija koje poduzimaju vlasti u Bosni i Hercegovini. Ne samo kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njeni policijski i sigurnosni organi, već se to veže i za sigurnosne organe drugih zemalja, i u okruženju, i u Evropi”, kazala je Lungarotti.
Međutim, unatoč svim tim naporima, i dalje se ne može reći da se privodi veliki broj tih krijumčara ljudima, te da su lišeni slobode na jedan duži period.
Pogibija migranata na Drini
Nesreće s migrantima se dešavaju širom Evrope. Gube živote uglavnom u vodama zbog prenatrpanosti i neadekvatnih uslova u plovilima koje koriste krijumčari.
Jedan takav tragičan slučaj dogodio se i krajem augusta na rijeci Drini. Čamac sa migrantima, koji su iz Srbije pokušali da pređu rijeku Drinu kod Ljubovije i domognu se obale Bosne i Hercegovine, prevrnuo se, a poginulo je 12 osoba, uključujući i dijete.
“Ovo što se desilo na Drini je zaista tragičan događaj jer je 12 osoba poginulo, a među njima i dijete. Preživjelo je 15 osoba, a i među njima imamo djecu koja su bez pratnje i odvojena od porodice. Preživjelima je osigurana psihosocijalna podrška i prebačeni su do privremeno prihvatnih centara gdje im je pružena dodatna pomoć. Činjenica je da su ovi ljudi toliko očajni i da očajnički pokušavaju da idu dalje na svom putovanju. Oni samo traže dostojanstven život”, poručila je Lungarotti.
Iskoristiti potencijale migranata
Da bi se spriječile ovakve tragedije u budućnosti, šefica misije IOM-a u BiH smatra da je potrebno pronaći neke alternative.
“Alternativa za nezakonite i neuređene migracije je da se urede i da se na organizovan način pomogne ljudima na mjestu gdje se nalaze. Da im se možda pronađe posao, da se smanje rizici kojima su ovi ljudi izloženi tokom svog putovanja. Puno toga se može uraditi, samo treba naći način”, kazala je Lungarotti.
Smatra da neke evropske zemlje, dolaskom migranata, možda mogu riješiti i neke probleme u svojim zemljama, a koji su nastali odlaskom ljudi zbog čega je došlo do nedostatka radne snage.
“Sve ove vještine koje migranti donose sa sobom, mogu da doprinesu i pomognu ekonomskom razvoju tih država. Ostaje problem da se migracije generalno ne vide kao ekonomski, društveni potencijal za razvoj i jačanje društva, nego se više gleda iz ugla sigurnosnih problema. Što često koriste političari kako bi kazali da migranti nisu dobrodošli i na taj način udovoljavaju željama određenog broja svojih glasača. Ekonomski gledano, te nove vještine i talenti su neophodni i tim državama za njihov daljnji ekonomski razvoj”, izjavila je Lungarotti za Anadolu.
Međutim, poručila je da ostaje problem da se migracije vide na drugi način, a ne kao potencijal za rast.
“Za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina je izdala 5.000 radnih dozvola za strane državljane koji mogu na zakonit, uređen i siguran način raditi u Bosni i Hercegovini. U istom tom periodu, u privremeno prihvatnim centrima imamo oko 2.000 korisnika. Dakle, daleko je veći broj onih koji žele doći ovdje i naći zaposlenje, nego onih koji pokušavaju doći do svog krajnjeg odredišta. Ove brojke pričaju sasvim drugu priču u odnosu na onu koju svijet globalno ima po pitanju migracija”, kazala je Lungarotti.
Prema njenim riječima, oni koji na područje Bosne i Hercegovine dolaze na nezakonit način, nemaju mnogo mogućnosti za boravak ovdje.
“Da bi ostali ovdje i riješili pitanje boravka, treba da pripadaju određenim kategorijama – ili kategoriji izbjeglica ili nekim posebnim kategorijama (djeca bez pratnje roditelja ili žrtve trgovinom ljudima). Želim reći, ljudima koji na nezakonit način dolaze u Bosnu i Hercegovinu, i ne nudi se mnogo prilika da na zakonit način urede svoj boravak. Bosna i Hercegovina kao država treba da uredi oblast zapošljavanja strane radne snage, treba da donese taj politički okvir da bi se omogućilo zapošljavanje strane radne snage kroz uređene i regulisane kanale. Treba promijeniti percepciju da Bosna i Hercegovina nije isključivo tranzitna država već da i ona ima potrebe za dolaskom strane radne snage ili migranata”, istakla je Lungarotti.
Modni brend “No Nation Fashion”
U Bosni i Hercegovini se u prihvatnim centrima dala prilika migrantima da pokažu svoje vještine. Tako je nastao i modni brend “No Nation Fashion”, koji uz pomoć umjetnosti i rukotvorina slavi bogatstvo različitosti. Utemeljen je na kulturnoj razmjeni, kreativnoj saradnji i uzajamnom učenju kao način da se uz pomoć modnog izražaja promovira društvena inkluzija migranata i razumijevanje između migranata i lokalne zajednice.
“To je jedna od inicijativa koju IOM pokreće u Bosni i Hercegovini. Dakle, ideja je rođena i provodi se ovdje. To je pokušaj da na pozitivan način prikažemo šta je to što migracije mogu donijeti državi domaćinu. Imamo različite vještine i talente. Ako se ljudima da prilika, pokazat će šta mogu i kako mogu pomoći državama domaćinima. Moda je upravo jedno takvo sredstvo. Svi, da li bili bogati ili siromašni, prate modu. Ona je jezik, sredstvo kako se to može pokazati. IOM sada pokušava da ovakvu i neke druge inicijative proširi u sve zemlje gdje djeluje. Ljudi dolaze i sa sobom donose neke svoje vještine, treba im dati priliku”, dodala je Lungarotti.
federalna.ba/AA
