NETWORK

Evropska komisija najavila žestok zaokret u migracijskoj politici: Evo što se mijenja

Europska komisija (EK) predstavila je u utorak novu uredbu koja će, ako bude odobrena, omogućiti državama članicama prebacivanje tražitelja azila kojima je zahtjev za azilom odbijen u daleke zemlje u koje nikada nisu kročili, čime se signalizira veliki zaokret u migracijskoj politike Komisije.

Kako piše Euronews, ova bi uredba mogla predstavljati potrebnu pravnu osnovu koja bi omogućila vladama sklapanje dogovora sa zemljama izvan bloka koje bi mogle biti spremne prihvatiti migrante u zamjenu za financijske poticaje. Fizičko prebacivanje bi se dogodilo tek nakon što podnositelj zahtjeva iscrpi sve pravne načine za dobivanje međunarodne zaštite i nakon što mu se izda konačni nalog za povratak.

Inače, šefovi vlada i država još su se u listopadu složili istražiti “nove načine za sprječavanje i suzbijanje neregularnih migracija”, što je tada bila samo široka i nejasna formulacija koja je pak Bruxellesu dala dopuštenje za ulazak u neistražena područja. Prema trenutnim pravilima, države članice mogu poslati odbijene tražitelje azila u njihovu zemlju podrijetla, tranzitnu zemlju koja ima sporazum o readmisiji ili bilo koju drugu zemlju ako migrant “dobrovoljno” pristane.

Prema novoj uredbi pristanak je erodiran, a modaliteti transfera su prošireni kako bi se zemljama EU-a omogućilo sklapanje poslova sa zemljama koje nisu članice EU-a i izgradnja centara za deportaciju. Komisija neće predvoditi izgradnju ili upravljanje tim objektima nego će vlade odlučivati žele li nastaviti s projektom, za koji se očekuje da će biti skup, logistički izazovan i politički kontroverzan.

Što se još navodi u uredbi?

Uredbom se uspostavljaju i minimalni kritieriji koje bi ti centri trebali ispunjavati, poput neovisnog tijela za nadzor “učinkovite primjene” sporazuma, izuzeća za maloljetnike bez pratnje i obitelji s djecom te jasnu definiciju odgovornosti za rješavanje potencijalnih kršenja ljudskih prava. Humanitarne i nevladine organizacije upozorile su da su takva kršenja neizbježna, a podigla se i bura oko upotrebe pritvora. Ovom uredbom se predviđa opsežan popis razloga za stavljanje odbijenih tražitelja azila u pritvor, koji traje najviše dvije godine “u određenoj državi članici”.

Predložena uredba propisuje obveze koje odbijeni tražitelji azila moraju poštovati, poput davanja osobne iskaznice, biometrijskih podataka, podataka za kontakt i informacija o zemljama kroz koje su prošli. Migranti također moraju biti dostupni cijelo vrijeme tijekom procesa povratka i dopustiti da im se pretraže stvari ako je to “potrebno i propisno opravdano”.

EU počinje s oštrijom politikom prema migrantima, Božinović poručio: ‘To više nije tabu tema’

Onima koji prekrše ove obveze mogle bi biti ukinute socijalne naknade, oduzete putne isprave i poništene radne dozvole. Također bi se mogli suočiti s produljenim zabranama ulaska u EU u budućnosti, pa čak i s “financijskim kaznama”. Nevladine organizacije osudile su ovaj “kazneni” pristup.

Izvor: direktno.hr