Međunarodne i hrvatske nevladine organizacije već neko vrijeme upozoravaju na nasilna protjerivanja migranata na hrvatsko-bosanskoj granici.
Sudionici sastanka Odbora LIBE u Evropskom parlamentu pozvali su na veću političku volju bosanskohercegovačkih vlasti kako bi se pronašlo održivo i trajno rješenje migrantskog pitanja u toj zemlji.
Članovi Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnja pitanja (LIBE) raspravljali su o migracijskim tokovima i situaciji na granici BiH i Hrvatske s predstavnicima Evropske službe za vanjsko djelovanje, Evropske komisije i međunarodnih organizacija, prenijela je Hina.
Elsa Fenet iz Odjela za zapadni Balkan pri Evropskoj službi za vanjsko djelovanje, rekla je da je potrebno “održivo upravljanje migracijama” te da ono treba biti prioritet BiH kako bi postala kandidatkinja za ulazak u Uniju.
Fenet je upozorila na nedavnu humanitarnu krizu i izbjeglički kamp Lipa pokraj Bihaća koji je uništen u požaru 23. decembra prošle godine.
Kamp je postavljen u aprilu prošle godine kao odgovor vlade na pandemiju koronavirusa, ali nije bio opremljen za uvjete zimi.
Stotine migranata nakon požara boravile su na otvorenome, ali je vojska nakon pritiska EU-a postavila šatore i osigurala im privremeni smještaj. U Lipi je trenutno 900 migranata, smješteni su u grijanim šatorima, a na raspolaganju im je 21 tuš, naveo je Ol Henrikson, direktor Regionalnog ureda Međunarodne organizacije za migracije za Evropski ekonomski prostor, EU i NATO.
Istovremeno je obližnji kamp Bira u Bihaću, finansiran evropskim sredstvima, prazan zbog protivljenja lokalnih vlasti.
Neki migranti spavaju na otvorenom
“Trenutačni prihvatni kapaciteti u BiH nisu dovoljni i mnogi i dalje spavaju u skvotovima ili na otvorenom. Većina centara je prenapučena, nema sigurnosti i zaštite”, rekao je Henrikson.
Prema Evropskoj Komisiji, u BiH boravi oko osam hiljada migranata i izbjeglica, od kojih njih šest hiljada živi u kampovima koje finansira EU pored Sarajeva i u Unsko-sanskom kantonu koja graniči s Hrvatskom.
I Fenet se slaže da je potrebno osigurati više prihvatnih centara i “bolje ih rasporediti diljem BiH”, uključujući Republiku Srpsku, entitet u BiH, čemu se u januaru usprotivio predsjedavajući BiH Predsjedništva Milorad Dodik.
Henrikson napominje da se “civilno društvo trudi rješavati hitne slučajeve, ali nužno je održivo rješenje”, dok je Michaela Matuella iz Odjela za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu pri Evropski komisiji rekla da kriza u decembru nije bila neočekivana i da se nije radilo “samo o migracijskoj krizi, nego i o netoleranciji”.
Sudionici Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnja pitanja složili su se da je potrebna veća politička volja bosanskohercegovačkih vlasti i potraga za trajnijim rješenjima.
‘Pušbekovi’
Nekoliko eurozastupnika upozorilo je i na napise o nezakonitim postupanjima hrvatske policije na granici s BiH. Prozivanju hrvatske policije pridružio se i šef Danskog vijeća za izbjeglice u BiH (DRC) Nicola Bay.
Upozorio je da se provode “sustavni i rašireni pušbekovi”, da je potreban neovisan nadzor granice i da izostaje konkretan odgovor Evropske komisije po tom pitanju.
Bay je naveo da je DRC, počevši u maju 2019, te godine zabilježio ukupno 23.306 slučaja vraćanja migranata iz Hrvatske u BiH, a 2020. je bilo prosječno 1.500 do 1.900 slučajeva mjesečno.
Kršenje ljudskih prava na granici odbacio je hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ).
“Moram se još jednom usprotiviti dramatičnim pokušajima i pokazivanja nepoštivanja ne samo prema jednoj državi članici, već i prema svim onim objektivnim, nepristranim ocjenama Evropske komisije po pitanju stanja ljudskih prava i zaštite granica”, rekao je Ressler.
Podsjetio je i na nedavnu posjetu četvero talijanskih socijalističkih zastupnika zelenoj granici Hrvatske i BiH.
“U posljednje vrijeme, nažalost, vidimo i pokušaje provokacije i izazivanja incidenata na hrvatsko-bosanskoj granici koje dolaze čak i od zastupnika u ovome Parlamentu”, ustvrdio je Ressler.
“Trebamo inzistirati na snažnoj političkoj volji za upravljanje migracijama, ulagati u kapacitete, pomoći BiH da se suoči s ovim pitanjem” iz humanitarnih razloga, ali i zbog stabilnosti BiH i cijele regije, zaključio je hrvatski eurozastupnik.
Međunarodne i hrvatske nevladine organizacije već neko vrijeme upozoravaju na nasilna protjerivanja migranata na hrvatsko-bosanskoj granici, što MUP odbacuje.
Izvor: Al Jazeera
