Eurostat je u četvrtak objavio najnovije statističke pokazatelje stopa deportacije ilegalnih migranata iz zemalja Europske unije za zadnji kvartal 2023. godine. Hrvatska je u vrhu zemalja u koje se migranti u visokom broju vraćaju nakon deportacije, što ukazuje na problem i na to da nešto ne štima u sustavu
Promatrajući po zemljama, najveći broj državljana izvan EU-a, tj. ilegalnih migranata, kojima je naređeno da napuste teritorij neke zemlje Europske unije zabilježen je u Francuskoj (35.175), Njemačkoj (12.650) i Grčkoj (6925).
Njemačka (4180), Francuska (3570) i Hrvatska (2430) bilježe najveći broj osoba deportiranih u drugu zemlju, ali u Hrvatsku se, za razliku od Njemačke i Francuske, brzo vraćaju. Hrvatska uglavnom deportira ilegalne migrante u BiH, odakle su i stigli.
Kako su ti ljudi iz dalekih zemalja došli na našu granicu samo s jednim ciljem – da se dokopaju neke od bogatih zapadnih zemalja u kojima se nadaju da će ostvariti san o boljem životu – potpuno je besmisleno očekivati da će nakon jednog neuspjeha i deportacije u BiH odustati i vratiti se odakle su došli.
Za razliku od Hrvatske, Francuska je imala više od 35 tisuća deportacija, od čega se vratilo njih manje od 5000, što pokazuje da unatoč većem pritisku njihov sustav bolje djeluje.
Ukupno je u zadnjem tromjesečju 2023. godine 105.585 državljana zemalja izvan EU-a dobilo naredbu da napuste neku zemlju Europske unije. Ukupno ih je 28.900 vraćeno u drugu zemlju, a ne zemlju porijekla, nakon naloga za napuštanje.
U usporedbi s istim tromjesečjem 2022., broj građana izvan EU-a kojima je naređeno da odu smanjio se za 15 posto, a broj osoba vraćenih u drugu zemlju porastao je za osam posto.
U usporedbi s prethodnim kvartalom 2023., broj naloga za odlazak smanjio se za dva posto, ali je broj povrata porastao za šest posto.
Većina onih koji su vraćeni u četvrtom tromjesečju 2023. godine, sukladno nalogu za odlazak, vraćena je u zemlje izvan Europske unije (77% osoba).
Među onima kojima je u ovom razdoblju naloženo napuštanje teritorija neke zemlje EU-a najveći udio imali su državljani Maroka (8%), zatim državljani Alžira (7%), državljani Turske i Sirije (po 6%) te državljani Gruzije i Afganistana (svaki po 5%).
Među vraćenima u drugu državu najviše je državljana Gruzije (12%), zatim Turske (8%), Albanije (7%) te Maroka, Alžira i Moldavije (po 4%).
Izvor: Tportal.hr
