Bosna i Hercegovina, kao tranzitna zemlja za migrante koji žele da pređu na teritoriju Evropske Unije i ove godine se suočava sa velikim brojem migranata za koje ne postoje smještajni kapaciteti. Složena politička situacija u državi uvjetuje teži pronalazak rješenja ove krize, a najviše ispaštaju Unsko-Sanski i Kanton Sarajevo.
Korona-virus je usporio ulazak migranata u našu državu u periodu u kojem su bile zatvorene sve granice. Ipak, očekuju se novi ulasci. Prema informacijama koje smo dobili iz Međunarodne organizacije za migracije, u susjednim državama nalazi se približno 8.000 migranata čija sljedeća destinacija na putu za bolji život, ubrzo treba da postane Bosna i Hercegovina.
„Imamo oko 5,7 hiljada smještenih migranata, tako da kapaciteti su uglavnom popunjeni u svim centrima, najviše ih je u USK oko 3,5 hiljada ljudi, ostatak je u Sarajevu u Ušivku i Blažuju. Imamo podatak da se van centara nalazi oko 1,2 hiljada osoba koje nemaju smještaj u centrima“, rekao je Dražen Rozić, koordinator IOM-a za BiH.
Teret pada na Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo. Smještajni kapaciteti su već puni, a dolazak novih migranata je izvjestan. Tešku situaciju dalje usložnjava činjenica da na teritoriji Republike Srpske ne postoji ni jedan prihvatni centar za migrante.
„Oni koji se najviše žale sa migrantskom krizom i oni koji ne žele da imaju išta sa migrantskom krizom u suštini koče državni nivo da bilo šta efikasno poduzme kad je u pitanju migrantska kriza. Zbog toga se moramo organizovati na nivou kantona i nivou Federacije kako bi smo se efikasnije susreli s tim problemom. Potrebna je reakcija sa državnog nivoa, evo sad nemamo ni ministra sigurnosti i oko toga se prave političke igranke, mislim da u svakom smislu stagniramo“, kazao je Nedžad Ahatović, vojni komentator.
Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova, u suradnji sa Službom za poslove sa strancima i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) svakodnevno kontroliraju određen broj migranata i prevoze ih do migrantskih centara.
„Potrebno napomenuti da su ti kapaciteti migrantskih centara ograničeni, odnosno popunjeni su, to je ono što stvara problem policiji. Mi svakodnevno imamo situacije u kojima odvezemo migrante, pronađemo ih prethodno i odvezemo u centre, a za njih nema mjesta da u istima budu smješteni“, kazao je Mirza Hadžiabdić iz Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a KS.
Prema riječima Ahatovića, teret migrantske krize mora preuzeti cijela država. Koordinacija između entiteta neophodna, jer kantoni ne mogu sami riješiti taj veliki problem.
Izvor: TVSA
