Problematičnom su ocijenili eksperti izjavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika kako bi se ljudi na selima u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska mogli organizirati ukoliko Bosnu i Hercegovinu zahvati veći migrantski val, jer civili bez iskustva u obavljanju sigurnosnih poslova ne mogu se suprotstavljati ilegalnim migracijama u zemlji.
Deseci hiljada sirijskih i drugih migranta i izbjeglica krenuli su iz kampova u Turskoj prema Grčkoj i Bugarskoj granici, u nadi da će preći granicu Evropske unije, nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao da Turska više se može podnijeti teret skoro četiri miliona izbjeglica na svojoj teritoriji. Problem novog vala migranata, koji bi, prema procjenama, mogao biti veći i od onog 2015. godine, naročito bi mogao zadati problem zemljama Zapadnog Balkana, zbog njihove krhke ekonomije i nemogućnosti vlada da adekvatno odgovore migrantskom valu, s čime naročito problema ima Bosna i Hercegovina, uslijed unutrašnjih političkih tenzija.
Dok zemlje poput Grčke i Rumunije, koje su prva na udaru migranta iz Turske, na granice šalju policiju, član Dodik je najavio samoorganiziranje stanovništva po selima.
Negativni primjeri iz Slovenije i Srbije
“Ono što ćemo ovaj put morati da učinimo, ukoliko dođe do većeg priliva migranata, da se organizuju ne samo naša policija i službe, nego da to učinimo kroz neki oblik organizovanja u selima, svim mjestima”, rekao je on, dodajući da je i dalje dominantna politika da migranti ne ostanu stacionirani u RS-u.
Nešto ranije je Narodna skupština RS-a odbila, po prijedlogu Dodika, saradnju između Bosne i Hercegovine i Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu – Frontex, koja bi mogla pomoći kod osiguranja bosanskohercegovačke granice. Dodik je odbio i da granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije, odakle migranti ulaze u zemlji ilegalnim kanalima, uz Graničnu policiju, osiguravaju i Oružane snage Bosne i Hercegovine ili policija iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.
Metode samoorganiziranja uslijed migrantske krize, koje najavljuje Dodik, već su viđene u Sloveniji, ali ih je slovenska Vlada ekspresno spriječila. Policija je krajem novembra prošle godine u blizini Krškog razoružala više osoba, pripadnika takozvane štajerse straže, koji su vikendom patrolirali dijelovima granice s Hrvatskom, tražeći ilegalne migrante, dok je vođa te grupe, Mariborčanin Andrej Šiško, uhapšen početkom januara ove godine.
Tužilaštvo u Beogradu također provodi istragu o grupi mladića jer su zasretali migrante na ulicama glavnog grada Srbije i upozoravali ih da im je kretanje u ovoj zemlji zabranjeno u noćnim satima, kao i kretanje po danu u grupama većim od tri osobe.
Komentirajući najave Dodika da bi moglo doći do nekog oblika samoorganiziranja po selima uslijed migrantske krize, Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja iz Zagreba rekao je za Al Jazeeru da Dodik na taj način stavlja u opasnost i migrante, ali i civile, koji bi se eventualno upustili u takav projekat.
Podsjeća na loše scene iz devedesetih
“Ovo su pitanja kojima se treba baviti država”, kaže Milardović, koji je voditelj projekta “Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija: Refleksije na europska društva i države 21. stoljeća”.
“Postoji nešto što se zove legalna sila, dakle policija. Ako Dodik na taj način ne može uspostaviti sustav, onda je to njegov poraz”, rekao je Milardović, ističući da ga samoorganiziranje koje najavljuje član Predsjedništva Bosne i Hercegovine podsjeća na loše scene iz devedesetih, kada su razne paravojne formacije u zemljama nekadašnje Jugoslavije činile zločine nad civilima.
Ukoliko aktivna granična policija ne može dovoljno kvalitetno čuvati granicu od ilegalnih prelazaka, postoje drugi načini kako država može pomoći sebi, kaže za Al Jazeeru profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Nedžad Korajlić, ističući da to ni u kojem slučaju nije vaninstitucijonalno djelovanje.
“Bosna i Hercegovina ima dovoljne sigurnosne potencijale”, smatra Korajlić.
“Ako je potrebno, može se primiti dodatni broj policajaca koji bi odgovorili na migrantsku krizu. Bilo bi dobro ako se može dobiti saglasnost da granicu osigurava vojska. Konačno, ako dođe do nekih posebnih kriznih situacija, država može ugovor napraviti i sa zaštitarskim agencijama, jer su to ljudi koji imaju određena iskustva i mogu odgovoriti nekim sigurnosnim zadacima.”
Kurz vjeruje ‘prijateljima’ sa Zapadnog Balkana
U svakom slučaju, kaže Korajlić, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu potrebno je prihvatiti u improvizirane migrantske centre, kako bi ti ljudi bili pod kontrolom države Bosne i Hercegovine i njenih institucija.
“Mi više ne možemo govoriti o migrantskom valu koji ide prema Bosni i Hercegovini i regiji, već o cunamiju koji ostavlja prave posljedice”, rekao je Korajlić.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz u četvrtak je dao do znanja da računa na Zapadni Balkan kao na branu migrantima prema Evropskoj uniji. Rekao je da postoji trostruka sigurnosna mreža u odbrani od ponavljanja migrantske krize iz 2015. godine, koja predviđa da će, ako migranti probiju grčku granicu, biti zaustavljeni na Zapadnom Balkanu.
“Mi smo u tijesnom kontaktu s prijateljima na Zapadnom Balkanu. Oni su spremni, u slučaju proboja grčke granice, zaštititi svoju među i ne dozvoliti propuštanje migranata”, kazao je Kurz.
(TIP/Izvor: Al Jazeera/Foto: EPA)
