Danska ide dalje od pritiska na migrante. U stvari, u Kopenhagenu parlament odobrio je danas jedan zakon koji će omogućiti otvaranje prihvatilišta za azilante, ali samo izvan nacionalnog teritorija . U stvari, Danska „delokalizira“ ilegalne imigrante u treće zemlje. Mjera koja je dio politike zatvorenih vrata koju provodi socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen .
Novi zakon usvojen je sa 70 glasova za i 24 protiv. Konkretno, predviđa da se svi zahtjevi za azil ili drugi oblici međunarodne zaštite moraju razmatrati u centrima koji se nalaze izvan nacionalne teritorije. Treće zemlje još nisu identificirane da su spremne preuzeti taj teret, ali činjenica je da Danska to smatra jedinom mogućom opcijom. Međutim, posljednjih dana pojavila se nacija koja bi mogla biti spremna prihvatiti danski prijedlog: Ruanda. Nema potvrda, ali očito vlada Kopenhagena radi u tom smjeru, sa posebnim bilateralnim sporazumom s afričkom zemljom.
Ovaj zakon, koji želi vlada lijevog centra, a podržava ga i desnica, nije baš iznenađujući. Jer, kako je već neko vrijeme rečeno u Danskoj, premijer Frederiksen usvaja stroge imigracijske politike. Nije slučajno što je danski premijer izjavio da će Danska doseći “nula azilanata primljenih u državu” . Prošlog marta skandinavska zemlja prva je u Evropi izjavila bez ikakvih neizvjesnih izraza da je Damask sada siguran grad i da se sirijske izbjeglice mogu vratiti kući . Pa čak i ranije, 2018. godine, Ministrica za imigraciju i integraciju Inger Stojberg rekla je ovo: „Iako mnoge izbjeglice pronalaze posao, još uvijek ima mnogo onih koji se ne mogu uzdržavati, posebno među ženama. Tako sam zaključio da Danska više neće primati izbjeglice u 2018. godini “.
EU bijesna na Dansku
Do sada smo vidjeli uglavnom proglase, ali sada se čini da je Danska s novim usvojenim zakonom ozbiljna. A EU preko glasnogovornika Evropske komisije daje do znanja da joj se danska pozicija uopće ne sviđa . Brisel “dijeli zabrinutost koju je izrazio Visoki komesar UN-a za izbjeglice, kako zbog kompatibilnosti međunarodnih obaveza Danske, tako i zbog rizika od podrivanja temelja međunarodnog sistema zaštite izbjeglica”. To je zato što, prema Europskoj komisiji, novi zakon “postavlja pitanja o pristupu postupcima azila i zaštiti”.
