Senada Šelo Šabić je viša znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu. Ima doktorat iz društvenih i političkih znanosti s Europskog sveučilišnog instituta u Firenci, kao i dva magisterija, iz međunarodnih odnosa sa Sveučilišta u Zagrebu i iz mirovnih studija sa Sveučilišta Notre Dame u Sjedinjenim Američkim Državama. Njezini istraživački interesi uključuju hrvatsku vanjsku politiku, jugoistočnu Europu, politike Europske unije i migracije, a u razgovoru je komentirala odnose na Zapadnom Balkanu s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.
Odgovarajući na pitanja novinara Al Jazzere, između ostalog se dotakla i pitanja migrantske krize u BiH,
evo šta kaže…
Imajući u vidu dešavanja na granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, da li je prema Vašem mišljenju migrantska kriza na Zapadnom Balkanu već odavno prerasla u političku?
– Ni Republika Hrvatska ni Bosna i Hercegovina nisu stvorile migrantsku krizu i sve dok bude postojao aktivni balkanski koridor, sve zemlje u našoj regiji će biti izložene situaciji u kojoj se stvara humanitarna, politička, sigurnosna, ekonomska kriza i međusobno će se optuživati.
Europska unija je zatvorila granice i Republika Hrvatska tu služi samo kao zaštitnik europskih vanjskih granica, što znači da se humanitarna kriza zadržava u Bosni i Hercegovini.
Područje oko Bihaća, odnosno Bosanska krajina se nalazi u situaciji gdje se treba nositi sa prilivom migranata, a da zapravo nema instrumente i resurse kako tim ljudima pružiti odgovarajuću pomoć. Ne može im pružiti ni trajno utočište jer oni ne žele ostati u Bosni i Hercegovini niti u jednoj od zemalja Zapadnog Balkana, već žele ići dalje. Tu se sad stvaraju problemi koji su puno veći od Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i cijelog Zapadnog Balkana.
U Bosanskoj krajini sam bila nekoliko puta u posljednjih godinu dana i situacija je svaki put sve lošija i lošija. Taj ozbiljan problem potaknut je i činjenicom da Bosna i Hercegovina ima propusnu istočnu granicu, da ne postoji koordinacija unutar bh. institucija, kao ni politička volja da se s tim problemom sveobuhvatno uhvati u koštac. Odgovornost se spustila na lokalnu razinu, a ne može se očekivati od Bihaća i okolice da tako veliki problem nose na svojim plećima.
Postoji odgovornost i političkog Sarajeva, ali i cjelokupne međunarodne zajednice. Europa se prilično licemjerno ponaša i optužuje Bosnu i Hercegovinu za nehuman tretman migranata, a istovremeno ne pronalazi dugoročno rješenje za pitanje migracija. Za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Republiku Hrvatsku taj problem će biti jedino riješen ako se migracijska ruta preko Zapadnog Balkana zatvori.
Kako i na koji način se može iskorijeniti korupcija koja predstavlja veliki problem u svim zemljama Zapadnog Balkana?
– Rješenje za svaku državu je vladavina prava i jako pravosuđe. Korupcija se nikada u potpunosti ne može iskorijeniti ili barem ne znamo primjere zemalja koje su potpuno imune na korupciju, ali zato je i stvoren demokratski sistem i postoje nezavisne poluge vlasti koje kontroliraju jedne druge. Jako pravosuđe je jedan od temeljnih instrumenata institucija koje garantiraju transparentnost i jednakopravnost te doprinose osjećaju pravne sigurnosti kod građana, ali također doprinose i ekonomskom razvoju.
Nema ekonomskog razvoja bez jake vladavine prava. Nema investitora koji će doći u pravno neuređene zemlje osim špekulativnog kapitala, ali on nije razvojni. Poruke lokalnih političara da ćemo se prvo ekonomski razviti pa ćemo onda razvijati jake institucije je ili zabluda ili namjerno izrečena neistina jer su jake institucije njima prijetnja. Nezavisno pravosuđe je prije svega prijetnja onima koji zloupotrebljavaju vlast i pozicije koje imaju. Ljudi koji nemaju što sakriti i ljudi koji žive prema slovu zakona se ne moraju bojati jakog pravosuđa. Prema tome, političari svjesno opstruiraju nezavisnost, profesionalnost pravosuđa i namjerno vrše politički pritisak na pravosuđe da bi zaštitili sebe i svoje klijentelističke mreže.
Izvor: Al Jazeera
