Na izvanrednom ministarskom sastanku EU pokušava dogovoriti zajednički odgovor na krizu koja je zaprijetila novim migrantskim valom prema Europi.
Šefovi europskih diplomacija su uoči sastanka podržali Grčku da poduzima sve nužne mjere za zaštitu vanjskih granica Unije i pozdravili primirje koje su u četvrtak postigli Rusija i Turska.
Najavili su da će razmotriti inicijativu za stvaranje sigurne zone na sjeveru Sirije te dodatnu financijsku pomoć Ankari.
“Turska nosi veliki teret zbrinjavanja izbjeglica, ali u isto vrijeme neprihvatljivo je da migranti budu sredstvo pritiska”, izjavio je novinarima visoki povjerenik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Europljani tvrde da su prema grčkoj granici krenuli migranti koji se godinama nalaze u Turskoj, a ne oni koji bježe pred nasiljem u Idlibu.
“To je jasan dokaz da je ovaj pokret stvorila i orkestrirala Turska. EU neće dopustiti instrumentalizaciju ljudske patnje”, istaknuo je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias.
Priznajući turske zasluge u zaustavljanju migrantskog vala 2015., hrvatsko predsjedništvo EU-a pozvalo je Ankaru da se vrati poštivanju sporazuma iz 2016.
“To je ono što želimo, vjerujem da je to jedino rješenje da se ne ponove situacije od prije četiri i pol godine”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
On smatra da migrante koji su proteklih dana stigli na grčku granicu treba vratiti u Tursku. “Smatramo da je to najprimjerenije. Nije riječ o ljudima koji su došli zbog trenutne situacije u Idlibu, nego o ljudima koji su u Turskoj već nekoliko godina”, kaže Plenković.
Zemlje članice solidarizirale su se s Grčkom i podržali je da poduzima sve nužne mjere za obranu vanjske granice EU-a. No neki odobravaju, a drugi ne upotrebu gumenih metaka protiv migranata.
“Mi smo protiv nasilja i za humanitarni pristup. Vjerujemo da ima dovoljno mjera koje se mogu primijeniti, ne nužno i gumene metke”, rekao je Plenković.
I šef nizozemske diplomacije smatra da pri zaštiti granice treba voditi računa o dostojanstvu migranata. “Ja nisam tamo, na licu mjesta, ali prema svim se ljudima treba odnositi s poštovanjem”, rekao je Stef Blok.
No, da su gumeni meci legitimno sredstvo odvraćanja migranata drži estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu.
“Obrana vanjske europske granice nije humanitarno, nego sigurnosno pitanje, iako ima humanitarne aspekte. Grci mogu poduzimati sve mjere kako bi spriječili kršenje zakona”, rekao je.
U međuvremenu su se u petak rasplamsale napetosti na grčko-turskoj kopnenoj granici, a s turske strane ograde prema grčkim graničnim policajcima ispaljen je suzavac.
Stanje na sjeveru Sirije zaoštrilo se zbog ofenzive sirijske vojske u pokrajini Idlib, zadnjem uporištu pobunjenika odakle je zbog ofenzive izbjeglo novih milijun ljudi.
Od otvaranja granice krajem prošlog tjedna tisuće migranata pohrlile su prema tursko-grčkoj granici u nadi da će ući u Grčku koja drži vanjsku granicu EU-a.
To je izazvalo bojazan da će se ponoviti scenarij iz 2015. kada je u Europu stiglo više od milijun migranata i izbjeglica, uglavnom iz Sirije.
Autor: Hina
