Na području Unsko-sanskog kantona, prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova USK, trenutno se nalazi oko 4,5 hiljade izbjeglica i migranata. Većina ih je smještena u kampovima, dok se oko hiljadu lica nalazi po improviziranim skloništima, pretežno u napuštenim objektima, neadekvatnim za smještaj ljudi.
Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić za Patriju kaže kako su očekivali mnogo od novog ministra sigurnosti, Fahrudina Radončića i Vijeća ministara u smislu da će doći do rasterećenja broja migranata na području USK.
Tvrdi, ostali su razočarani izostankom posjete novog ministra sigurnosti.
„Vidimo u ova dva – dva i pol mjeseca, kako je formirano Vijeće ministara, apsolutno ih ne zanima što se na području USK nalazi 90 posto migranata u odnosu na ostatak BiH u kojem se nalazi preostalih 10 posto.
Najvjerovatnije je da ćemo i u 2020. godini mi u USK biti jedini koji ćemo se baviti pitanjem migrantske krize. Oni će nas zabavljati Ustavnim sudom BiH, otcjepljenjem, Izbornim zakonom. Povremeno ćemo imati statističke pokazatelje da nam ulaze migranti, da nam granice nisu zaštićene, da nemamo dovoljan broj graničnih policajaca, i tako dalje“, kazao je Kljajić.
Ministar naglašava da se na području Unsko-sanskog kantona bave posljedicama, a uzrok je na istočnoj granici sa Srbijom.
„Jedan od prijedloga naše operativne grupe je bio da se Graničnoj policiji BiH ustupi određeni broj policijskih službenika. Ukoliko bismo sada krenuli u proces popunjavanja mjesta u Graničnoj policiji, taj proces bi zbog neophodnih obuka trajao i do dvije godine. Naš prijedlog je bio da od deset policijskih agencija na području kantona i dvije na nivou entiteta, Graničnoj policiji ustupimo 500-600 policijskih službenika. Sa bivšim ministrom Mektićem nismo uspjeli postići takav sporazum. Drugi prijedlog je bio da Oružane snage izađu da zaštite istočnu granicu, kao u svim uređenim zemljama“, kaže Kljajić.
No, kako napominje, imamo situaciju da predstavnici iz Republike Srpske imaju izričit stav da naše policijske snage ne mogu na istočnu granicu BiH, ili Oružane snage.
„Imamo blokadu od strane manjeg entiteta Bosne i Hercegovine i nema konsenzusa da se te ideje realizuju. Država bi sigurno ovdje morala biti čvršćeg stava jer zna se šta je državni interes. Državni interes je zaštita granice i nijedan entitet nema pravo da blokira granični pojas BiH. Mislim da bi u tom smislu i ministar Radončić morao biti odlučniji da se krene u zaštitu te granice“, kaže Kljajić.
Komentarišući nedavni sastanak ministra sigurnosti Fahrudina Radončića i hrvatskog ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića, Kljajić ističe da izneseni prijedlog može biti mač sa dvije oštrice.
„Ministar Radončić podržao je vraćanje migranata u Bosnu i Hercegovinu sa hrvatske granice, te ponudio ispomoć Bosne i Hercegovine u smislu da se ojača granica kako bi se prekinula ruta preko USK.
Kljajić ističe da sastanak podržavaju samo ukoliko se isti susret održi sa sa ministrom policije Republike Srbije, te ukoliko će se isti aršin poduzeti na zaštiti granice sa Srbijom. Kao što sam rekao, taj prijedlog može biti mač sa dvije oštrice. Jedna opcija je da se granica sa Hrvatskom učvrsti do te mjere da ih se demotivira da dolaze na područje USK, da budu primorani tražiti drugu rutu. S druge strane, može se desiti da nam se migranti počnu grupisati u sve većem broju i da onda imamo problem gdje sa njima“, potcrtava Kljajić.
Izvor: USN
