Učinci dugo najavljivane, strože migracijske politike Donalda Trumpa već su jasno vidljivi. Tisuće neregularno doseljenih Latinoamerikanaca u SAD-u uhićene su i mnogi su deportirani
Od preuzimanja dužnosti 20. siječnja, američki predsjednik Donald Trump intenzivira uhićenja i deportacije migranata bez dozvole boravka, unatoč oštrim kritikama građanskih i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Proglasio je izvanredno stanje na granici SAD-a i Meksika.
Osim toga, američki Kongres je donio stroži zakon o migracijama pod nazivom „Lakes Riley Act”. Prema tom zakonu, migranti bez važećeg statusa boravka sada se mogu zadržavati u imigracijskim centrima ne samo zbog teških kaznenih djela, već i zbog manjih prekršaja – primjerice krađe u trgovini.
U prvom tjednu Trumpovog drugog mandata uhićeno je gotovo 2400 migranata, a američka granična agencija ICE (United States Immigration and Customs Enforcement) od tada svakodnevno objavljuje nove podatke o uhićenjima. Navodno su uhićenja usmjerena prvenstveno na migrante s prethodnim kaznenim presudama.
Prošlog tjedna Trumpova glasnogovornica nazvala je akcije „najvećom masovnom deportacijom u povijesti”. Međutim, i tijekom mandata demokratskog prethodnika Joea Bidena svakodnevno je bilo stotine uhićenja – prosječno 311 dnevno 2024. i 467 dnevno 2023. godine.
Uz podršku FBI-ja, ICE je u nedjelju u Chicagu započeo „ciljane akcije” protiv migranata bez dozvole boravka. Američka televizija CNN izvijestila je o „munjevitoj akciji”. Tom prilikom, nekoliko saveznih agencija dobilo je dodatne ovlasti za uhićenje migranata bez dokumenata u SAD-u. Radi se o višednevnoj operaciji koja će se provoditi diljem zemlje.
Deportacije bi se mogle dodatno povećati u nadolazećim tjednima i mjesecima. U svom inauguracijskom govoru 20. siječnja predsjednik Trump najavio je da želi deportirati „milijune i milijune” neregularnih migranata. Ove planove potvrdio je i Tom Homan, koji je imenovan direktorom ICE-a nakon što je već obavljao tu dužnost tijekom Trumpovog prvog mandata. Trump ga je tada nazivao „carem granica”.
Homan je u intervjuu za Fox News rekao: „Vidjet ćete kako će broj uhićenja na nacionalnoj razini stalno rasti.” Međutim, također je istakao da će biti potrebna veća financijska podrška Kongresa, tj. oba doma parlamenta u Washingtonu, kako bi se proveli Trumpovi opsežni planovi.
Gdje se deportiraju migranti?
Migranti koje je dosad deportirala Trumpova administracija uglavnom su zrakoplovima prebačeni u Meksiko i Gvatemalu. Meksička vlada planira organizirati prihvatne centre za pridošle kako bi im pružila podršku.
Nakon što je Kolumbija odbila američkim vojnim zrakoplovima s deportiranim migrantima dozvoliti slijetanje, došlo je do napetosti između dviju zemalja. Lijevo orijentirani predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, posebno je kritizirao korištenje vojnih zrakoplova za deportacije, tvrdeći da deportirani Kolumbijci moraju biti tretirani „dostojanstveno”, a ne „kao kriminalci”.
Trump je na to zaprijetio visokim carinama na kolumbijske proizvode. Nakon što je vlada u Bogoti najavila carine na američke proizvode, predsjednik Petro je na kraju popustio i povukao svoje protivljenje deportacijama vojnim avionima.
Kako se provode deportacije?
U načelu, nakon uhićenja, američki sud odlučuje o deportaciji migranata koji nemaju važeće boravišne dokumente. U slučaju odluke o deportaciji, migranti se vojnim ili civilnim avionima prevoze u svoje matične zemlje, gdje ih preuzimaju lokalne vlasti.
Trumpova strategija uključuje povećanje broja hapšenja i ubrzanje procesa deportacije. Jedna od njegovih prvih mjera bila je ukidanje aplikacije CBP One, koja je migrantima omogućavala podnošenje zahtjeva za azil i zakazivanje termina putem interneta. Ukidanjem aplikacije poništeni su i već zakazani termini za azil.
Nova američka administracija objavila je prošlog tjedna da će osobe koje su neregularno ušle u zemlju ubuduće moći biti uhićene čak i u crkvama, školama i bolnicama. Iako je to pravno bilo moguće i ranije, posebna pravila su dosad zahtijevala posebna odobrenja za provođenje takvih hapšenja na „osjetljivim mjestima”.
Trenutne deportacije latinoameričkih migranata provode se uz veliku medijsku pažnju. Bijela kuća na svojim društvenim mrežama objavljuje brojne vijesti o hapšenjima i prikazuje snimke kriminalnih migranata.
Kakve su reakcije na Trumpovu politiku deportacija?
Uhićenja i deportacije percipiraju se kao posebno brutalne. Osim Kolumbije, i Brazil je već izrazio nezadovoljstvo zbog nehumanog postupanja tijekom deportacija.
Brazilsko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je da su deseci migranata deportiranih iz SAD-a u Brazil bili vezani za ruke i noge, a klima-uređaj u avionu je bio pokvaren. Prema medijskim izvještajima, neki deportirani migranti bili su udarani i šutirani od strane čuvara te su dugo vremena bili bez hrane, pića i pristupa toaletima.
Ujedinjeni narodi upozorili su SAD na „općepriznato” pravo na azil s obzirom na masovne deportacije. Glasnogovornica UN-ovog Visokog povjerenstva za ljudska prava, Ravina Shamdasani, izjavila je kako su države ovlaštene primjenjivati svoje suvereno pravo na svojim granicama, ali to moraju činiti „u skladu s obvezom poštivanja ljudskih prava”.
Unutar SAD-a također postoji snažno nezadovoljstvo načinom na koji se provode deportacije. Kalifornija i druge savezne države pod demokratskom upravom, kao i neki gradovi, kritiziraju deportacije. Neki veliki gradovi, poput Chicaga ili Los Angelesa, proglasili su se „gradovima utočištima”. To znači da gradske vlasti ne smiju koristiti resurse ili osoblje za provedbu saveznih imigracijskih direktiva.
Unatoč tome, oporbeni demokrati, za razliku od početka Trumpovog prvog mandata, sada su suzdržaniji u kritici njegova postupanja prema migrantima.
Katolički biskupi u SAD-u nazvali su Trumpovo postupanje s migrantima i izbjeglicama zabrinjavajućim. Ranije je predsjednik, već na tradicionalnoj misi povodom preuzimanja dužnosti, bio kritiziran u tom pogledu od strane anglikanske biskupkinje.
Čak i privreda izražava zabrinutost. Mnoge industrije u SAD-u mogle bi zbog deportacija ostati bez radne snage – primjerice, poljoprivredni sektor, gdje otprilike polovinu zaposlenih čine neregularni migranti.
Ove mjere nove američke vlade povećale su nesigurnost među samim migrantima. Procjenjuje se da u SAD-u živi oko 11 milijuna ljudi bez važećih boravišnih dokumenata.
Izvor:DW
