Samo nekoliko dana nakon što je zabilježen incident na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici, Viktor Orban obznanio je kako je zabilježeno 168 ozbiljnih napada na mađarske graničare te da je Briselski migracijski pakt propao. A ovo je tek početak (nove) migrantske krize.
Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik
Potkraj rujna u Poljskoj je veliku pozornost izazvala najava projekcije filma o migrantima. Riječ je o drami Zelena granica koja je na noge podignula konzervativni dio javnosti, slijedom čega je Vlada obznanila kako planira objaviti svoje pojašnjenje kako bi zapravo branila svoje postupanje prema migrantima koji ulaze u Poljsku. Rečeni film, naime, prikazuje obitelj iz Sirije i ženu iz Afganistana koje brutalni poljski čuvari, ravnodušni na njihovu patnju, vraćaju preko granice, dok ih aktivisti nastoje odvesti na sigurno.
Malo će to Vlada doraditi
Zamjenik ministra unutarnjih poslova Blazej Pobozy koji je, baš kao u „dobra stara vremena“ komunizma, (pre)gledao film iskusne poljske redateljice Agnieszke Holland,ocijenio ga je kao odvratnu klevetu te će ga, eto, Vlada malo doraditi… „U art kinima diljem Poljske projekcijama će prethoditi poseban oglas o elementima koji nedostaju u filmu“, navijestio je, kako prenose agencije, poljski doministar, što (samo) svjedoči kako vladajuća Pravo i pravda, uoči izbora 15. listopada, vodi računa o svemu što bi moglo utjecati na konačni rezultat. Mada, ova je intervencija zapravo i logična, zna li se kako uvjerljivu većinu migranata čini muška mlađa, vojno sposobna populacija. U prvom, naime, migrantskom valu, onom predpandemijskom, još se i moglo vidjeti žena i djece, danas – vidi sliku! – rijetko.
Istodobno s ovom dramom o (migrantskoj) drami, odvijala se – i još se odvija! – ona prava, životna – na Lampedusi. Sredinom prošlog mjeseca vlasti su proglasile izvanredno stanje nakon što je gotovo 7 000 ilegalnih migranata stiglo na taj talijanski otok u samo 36 sati. Primjerice, samo 12. rujna Lampedusa, smještena na mediteranskoj ruti koja vodi iz Afrike, primila je 5 112 ilegalnih migranata, a njihov se dolazak nastavio i idućih dana tako da je na otoku od 20 četvornih kilometara, koji ima 6 000 stanovnika, sada oko 8 000 migranata. A prema podatcima talijanskog Ministarstva unutarnjih poslova, od 1. siječnja do 13. rujna ove godine u Italiju je stiglo 124 000 migranata, dvostruko više negoli lani u istome razdoblju. Dojam je usred „slučaja Lampedusa“ kako je Italija ostala sama. Francuska je, naime, objavila da pojačava sigurnosne mjere na granici s Italijom kako bi se borila protiv ilegalnih migranata koji iz ove zemlje ulaze u Francusku, što je i prije bilo osjetljivo pitanje u odnosima Pariza i Rima. Mnogi, naime, migranti iz Italije žele nastaviti svoje putovanje u Francusku preko alpske granice.
Pariz šalje (i) vojsku
„Imamo porast dolazaka migranata 100%, a to utječe na regiju Alpes-Maritimes i cijelu regiju Alpa“, kazao je francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin pojasnivši kako će se broj mobilnih postrojbi, bilo policije ili žandarmerije, povećati s dvije na četiri, čime će njihov ukupan broj biti veći od 200. Također, bit će udvostručen broj vojnog osoblja zadužena za noćno izviđanje u planinama u okviru operacije Sentinel sa 60 na 120 pripadnika. Istodobno, njemačka je Vlada suspendirala sporazum s Italijom o dragovoljnom prihvatu izbjeglica optuživši Rim da ne poštuje svoj dio dogovora – temeljen na Dublinskom sporazumu – o prihvatu ljudi koji su preko Italije došli u Njemačku, a tamo im je azil odbijen.
Dakako, migrantsku krizu dodatno naglašava činjenica da se njemačko gospodarstvo evo već dva kvartala zaredom nalazi na rubu recesije, što je ponukalo njemačkoga kancelara Olafa Scholza na projekt Njemački pakt u koji je pozvao sve u državi, osim krajnje desnog AfD-a. I svi su mu se, svjesni krize netipične za najbogatiju europsku zemlju, odazvali. No, lider Kršćansko-socijalne unije u Bundestagu Alexander Dobrindt obećao je podršku, ali je istodobno zatražio i dodatne mjere za sprječavanje ilegalna useljavanja.
Zagreb ne šalje vojsku
Jasno, migrantska kriza odražava se i na zapadnobalkansku rutu, na što je pozornost, razmjerno do tada nezainteresirane javnosti, skrenuo incident na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici 21. rujna kada je pucano na hrvatske policajce nakon što su odvratili skupinu migranata da uđu u Hrvatsku.
Začudno, ni desetak dana nakon toga (kada nastaju ovi redci) nije utvrđeno tko je pucao: migranti, krijumčari ili je pak riječ o obračunu među „ilegalcima“. Kako bilo, oporbeni Most inzistira na tomu da granicu treba čuvati vojska, svejedno tko je pucao. „Meni nije bitno je li krijumčar ili migrant, netko je pokušao nelegalno ući u Hrvatsku i pucao je na hrvatske policajce. Ako to nije signal da vojska treba biti na granici…“, retorički se pita predsjednik te stranke Božo Petrov. A na upit (zabrinutih…) novinara bi li onda vojska na granici trebala uzvratiti paljbom, kaže kako bi i samo njezino pojavljivanje odvratilo onoga tko pokušava upasti u Hrvatsku.
Prizivanje vojske u Hrvatskoj je, jasno, izazvalo brojne reakcije. A neki su se sjetili kako je prije sedam-osam godina i tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izišla s tom idejom, uz također brojne polemike. No, umirovljeni kriminalist Željko Cvrtila drži kako vojska ne bi poboljšala situaciju na granici. „Da stavite vojnika do vojnika, ako nemate ovlasti, kako ćete odbiti te ljude. Oni će to, kada ih dođe 500, u nekakvom naguravanju probiti. Vojska nije educirana ni obučavana za takvo postupanje prema migrantima kao što je policija koja ima svakodnevnu obuku“, drži taj bivši pripadnik MUP-a Hrvatske, zalažući se za uspostavu fizičkih prepreka koje bi sprječavale prodor.
Kako bilo, hrvatski premijer Andrej Plenković otklonio je mogućnost izlaska vojske, ali i postavljanje „žilet-žice na granici s BiH“, što su također neki predlagali, prema, valjda, mađarskom modelu.
Bh. policajci – niti što čuli, niti što vidjeli
Dakako, u pucnjavu na granici involvirana je i bosanskohercegovačka policija. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tvrdi kako u konkretnom slučaju nije bila ni od kakve pomoći jer su tvrdili kako ništa ne znaju – niti su što čuli, niti su što vidjeli. „Nije isti angažman od strane hrvatske i bh. policije. Da je njihova aktivnost izraženija, bilo bi lakše. Bilo bi manje posla za obje države“, povjerio je hrvatskim novinarima dodavši kako je ove godine uhićeno 875 krijumčara.
Istodobno, posljednje informacije Ministarstva sigurnosti o stanju migracija u BiH za prvih šest mjeseci govore kako je Granična policija BiH u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonita prelaska granice evidentirala 4 557 osoba, što je povećanje od 65% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Osobe otkrivene u nezakonitu prelasku bile su većinom državljani Afganistana (782), Turske (381), Pakistana (158), Bangladeša (89) i Maroka (82). Uz to, Služba za poslove sa strancima u prvih je pola godine 2023. evidentirala 12 931 nezakonitog migranta, što je najveći broj do sada evidentiranih nezakonitih migranata nakon usporavanja migracija uslijed pandemije „korone“.
A onda je, vjerojatno i na iznenađenje Zagreba, Slovenija prošle srijede odlučila uvesti policijske punktove na svom teritoriju u neposrednoj blizini graničnih prijelaza, pa tako i kod granice s Hrvatskom. „Broj ilegalnih prelazaka granice između Slovenije i Hrvatske, 27. rujna, premašio je 40 000, a policija postupa u skladu sa svojim operativnim planovima, zbog čega je jutros pojačala rad na nekim od najkritičnijih dijelova granice s Hrvatskom“, kazao je slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar.
BiH u EU, i mirne granice
Taj je potez službene Ljubljane Zorana Milanovića zatekao u vinogradu na Plešivici u sklopu Diplomatske berbe te je žurno procijenio kako je riječ o mjeri uvedenoj radi vlastite domaće javnosti u Sloveniji. Jer, veli, migranti ne prelaze granicu cestom. Ne idu, dakle, drumom, nego šumom. Ima, međutim, hrvatski predsjednik rješenje za zapadnobalkansku rutu. „Jedini način da se spriječi je da se BiH što prije integrira u EU. Ako Ukrajina može biti kandidat, BiH je trebala biti u Europskoj uniji“, poručio je s berbe, dometnuvši kako bi uz jasnu europsku perspektivu za BiH prestala i ta simpatija i ljubav Dodika prema Kremlju.
Istoga dana Viktor Orban obznanio je kako je prije tri noći napadnuta zajednička granična ophodnja Mađarske i Srbije – pucano je iz automatskog oružja. „Ovim su migranti prešli Rubikon. Vrijeme je da se suočimo s činjenicama: Briselski migracijski pakt je propao“, poručio je mađarski premijer podsjećajući kako je u lipnju usvojen novi migracijski pakt, usprkos protivljenju Mađarske i Poljske. „Ove godine zabilježili smo 128 000 pokušaja prelaska južne mađarske granice. Napadi na graničare postali su uobičajeni, zabilježeno je 168 ozbiljnih napada i nekoliko naših policajaca je ozlijeđeno“, svjedoči Orban.
Sve u svemu, miholjsko ljeto pogoduje migrantima koji će prije zime nastojati dosanjati svoj san – stići na Zapad. Pritom mnogi od njih, ali i brojni krijumčari, neće birati sredstva, što bjelodano ilustrira i pucnjava na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici, ali i svjedočenje mađarskog premijera.
Vruće i poslije miholjskoga ljeta
Zna Orban nerijetko pretjerati, ali njegovu tezu kako je propao Briselski migracijski pakt teško je u aktualnom ozračju osporiti. Ili što bi kazali neki oporbenjaci u Hrvatskoj glede migrantske politike – Europska unija luta, pa onda lutaju i neke članice koje se bespogovorno drže briselskih naputaka i tako se dovode u uistinu nelagodnu poziciju. Policiju gdjekad optužuju – baš iz Bruxellesa – za pretjeranu uporabu sile, a onda policiju, poglavito u trenutačnim okolnostima, domaća javnost zaziva zbog migrantske opasnosti.
Bit će, dakle, neuobičajeno vruće i kad prođe miholjsko ljeto.
Izvor: Nedjelja
