Najviše ilegalnih migranata još uvijek čine državljani Sirije, s više od 100 tisuća nezakonitih prelazaka prošle godine. Slijedili su ih državljani Gvineje i Afganistana.
Novi val ilegalnih migranata u Europu je počeo, pokazuju podaci svjetskih i europskih institucija. Stanje još nije toliko alarmantno kao 2015., ali je jasan uzlazni trend, koji bi mogao dovesti do nove migrantske krize.
Komentar piše: Branislav Perković/Index.hr
Jedna od najvećih migrantskih ruta postala je regija Zapadnog Balkana, iz koje deseci tisuća ljudi godišnje prelaze u Hrvatsku, a zatim dalje na zapad EU. Toga je svjestan Frontex, agencija EU sa sjedištem u Varšavi zadužena za koordinaciju graničnih policija država članica šengenske zone. Mijenjaju se i obrasci migracija, pa je tako sve više migranata u EU iz Zapadne Afrike. Štoviše, u prva dva mjeseca ove godine oni čine većinu migranata.
Velik porast ilegalnih migracija u zadnjih nekoliko godina
Najveći migrantski val u novijoj povijesti Europe, odnosno od kraja Drugog svjetskog rata, bio je 2015. Procjenjuje se da je tada više od 1.3 milijuna ljudi ilegalno ušlo u EU, dominantno iz Sirije, ali i iz Afganistana, Nigerije, Pakistana, Iraka i Eritreje.
U sljedećim godinama situacija se postepeno smirivala, ali od 2021. ponovno raste broj ilegalnih migranata. Prema podacima UN-a, 2016. broj migranata pao je na 390 tisuća godišnje, a do 2020. na manje od 100 tisuća godišnje.
2021. ponovno počinje rast, prvo na 151 tisuću migranata godišnje, 2022. na 190 tisuća godišnje, a 2023. skoro 300 tisuća migranata na godinu. Nastavi li se taj trend, ova godina će po broju ilegalnih migranata koji su prešli granicu EU biti blizu razine iz 2016.
Nažalost, svake godine tisuće ljudi izgube život pokušavajući ilegalno ući u EU. U prosjeku između 1.3 i 2.3 posto pokušaja prelaska granice Europske unije rezultira smrću ili nestankom. Najviše takvih slučajeva, točnije 5305, bilo je 2016., a najmanje ih je zabilježeno 2019. godine – 2087.
Velik rast broja ilegalnih migranata iz Zapadne Afrike
Prema podacima granične agencije EU Frontex, 2023. u EU je ušlo 380 tisuća ilegalnih migranata. To je najviša razina od 2016. i povećanje od 17 posto u odnosu na 2022. te treća godina rasta uzastopno.
Središnji Mediteran je najaktivnija migracijska ruta prema EU. Dva od svakih pet ilegalnih prelazaka (41 posto) dogodila su se na toj ruti, ukupno 157.5 tisuća. To je povećanje od 49 posto u odnosu na 2022.
Druga najveća migracijska ruta je Zapadni Balkan, preko koje je došao svaki četvrti ilegalni migrant (26 posto), ukupno 99 tisuća migranata. Za razliku od Srednjeg Mediterana, na ovoj ruti zabilježen je pad broja migranata od 31 posto u odnosu na 2022.
Treća najaktivnija ruta je Istočni Mediteran, preko koje su 60.073 osobe ušle u EU. Tu je rast iznosio 55 posto u odnosu na 2022.
Velik rast “popularnosti” zabilježen je na ruti Zapadne Afrike, koja vodi preko Kanarskog otočja. Broj ilegalnih prelazaka 2023. bio je 40 tisuća, 161 posto više nego 2022.
Žene čine 10 posto migranata, djeca još 10 posto
Najviše ilegalnih migranata još uvijek čine državljani Sirije, s više od 100 tisuća nezakonitih prelazaka prošle godine. Slijedili su ih državljani Gvineje i Afganistana. Iz te tri države dolazi više od trećine ilegalnih migranata, barem onih otkrivenih.
U ovoj godini snažno je narastao broj migranata iz Zapadne Afrike, koji sada predstavljaju gotovo polovinu (47 posto) svih otkrivenih migranata. Podaci pokazuju i da su žene činile tek 10 posto od ukupnog broja svih ilegalnih prelazaka prošle godine, a djeca su činila još 10 posto.
Od početka godine najviše ilegalnih migranata dolazi iz Zapadne Afrike
Iako prva dva mjeseca nisu savršen pokazatelj toga što će se događati ostatak godine, jer se najviše ilegalnih prelazaka bilježi u ljetni mjesecima, neki trendovi se već mogu uočiti.
U siječnju i veljači ove godine je migranata zabilježeno na tzv. ruti Zapadna Afrika, koja vodi preko Kanarskog otočja. Rast je toliko velik, čak 541 posto, da je to postala “najpopularnija” ruta za ilegalni ulazak u EU. Time se samo potvrđuje promjenu koja je bila vidljiva prošle godine, a to je nagli porast dolaska migranata iz Afrike.
Drastično je pao broj prelazaka u Srednjoj Mediteranskoj ruti i ruti Zapadni Balkan, za 70 i 65 posto u odnosu na siječanj i veljaču 2023. Preko rupe zapadni Balkan je u prva dva mjeseca ilegalno ušlo 3 tisuće ljudi.
Situacija u Zapadnoj Africi jako podsjeća na onu na Bliskom istoku prije migrantskog vala 2015.
Velika promjena vidljiva u prva dva mjeseca ove godine je nagli rast broja migranata iz država Zapadne Afrike. To se primarno odnosi na Mali, iz kojeg je u siječnju i veljači došlo 4296 migranata, najviše od bilo koje države pojedinačno. Druga je Sirija s 2533 migranta.
S obzirom na to da se radi o trendu koji je bio vidljiv već prošle godine, izgledno je da Zapadna Afrika postaje novo veliko izvorište ilegalnih migranata u EU. Razlog je sve veća politička nestabilnost u tom dijelu svijeta.
Mali je u 21. stoljeću imao tri vojna državna udara; 2012., 2020. i 2021. U veljači ove godine trebali su biti održani predsjednički izbori, ali su odgođeni zbog “tehničkih razloga”.
Osim političke nestabilnosti, Mali se nosi i s napadima naoružanih skupina povezanih s Al Qaidom, Islamskom državom i bivšim pobunjenicima čiji je dugogodišnji mirovni sporazum s vladom propao prošle godine. To jako podsjeća na situaciju u Siriji, iz koje je krenuo velik migrantski val 2015. godine.
Štoviše, vojni pučevi zahvatili su cijelu Zapadnu Afriku – prošle godine Niger, 2022. Burkinu Faso (čak dva u jednoj godini), 2021. Gvineju, Mali i Čad. Uz to, u većini država Zapadne Afrike postoje islamističke naoružane skupine, koje ni Nigerija, najsnažnija država u regiji, ne može držati pod kontrolom.
Politička nestabilnost i islamističke paravojske u Zapadnoj Africi jako podsjećaju na političku nestabilnost i ISIL na Bliskom istoku, što je izazvalo veliku migracijsku krizu 2015.
Izvor:grude.com
