U Budvi je održana Regionalna konferencija o migracijama, sa agendom da su “Ljudi u pokretu žrtve predrasuda i govora mržnje”. Da se radi o laži i manipulacii s ciljem sakrivanja realne sigurnosne pa i terorističke opasnosti, te sponzoriranja trgovaca ljudima i promigrantske mafije kroz krađu humanitarnog identiteta, dokazuje samo jedno pitanje: Da li je na ovoj Konferenciji u Budvi i na jednom mjestu predstavljena HRONIKA MIGRANTSKOG NASILJA nad građanima: ubistva, silovanja djevojčica, premlaćivanje starih i nemoćnih, zastrašivanja, otimanja imovine od djece, provalne krađe? Ne, o tome nije bilo govora! – što ovoj Konferenciji odriče vjerodostojnost legalizma. Za građane u regiji, a posebno u krajevima sa bošnjačkom većinom u BiH, gdje Islamska zajednica prihvata “našu migrantsku braću” – sigurnosno pitanje je centralno pitanje migrantskog problema. Kako je onda moguće da se ovom pitanju ne posveti pažnja na Konferenciji koja se, navodno, bavi “narativom o migracijama”? Može li biti objektivnog suda bez predstvljanja HRONIKE MIGRANTSKOG NASILJA? Kome to ne odgovara? Promigrantskoj mafiji – nedvosmislen je odgovor.
U nastavku informacija iz medija…
Zajednički interes država Zapadnog Balkana na njihovom putu ka EU, odnosno ubrzavanju tog procesa, jeste njihov koordinisan rad na planu unapređenja metoda upravljanja migrantskom krizom u regionu.
Ovo je zajednička je ocjena učesnika regionalne konferencije “Dijalogom do unapređenja medijskog narativa o migracijama”, koja je održana u Budvi.
“Za ovaj složeni i kompleksni posao neophodna je čvrsta veza i saradnja institucija, nevladinih organizacija i medija, odnosno njihov proaktivan pristup”, pojašnjava Emina Pašić, predstavnica austrijske organizacije “Hilfswerk International”, koja je organizator ovog skupa.
Tokom diskusija istaknut je pozitivan primjer dobre saradnje policije i novinara prilikom upravljanja migrantskom krizom u Sjevernoj Makedoniji.
Rečeno je da se novinari moraju potruditi da izbjegnu bilo koji oblik stigmatizacije ljudi u pokretu, njihovu dehumanizaciju ili satanizaciju. Pokrenuta je i inicijativa za uspostavljanje godišnje nagrade za novinare koji objave najbolje priče u vezi sa migracijama u region, javlja Srna.
Ovaj skup organizovan je u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH, u sklopu projekta “Smanjenje neregularnih migracija u EU putem jačanja kapaciteta struktura povezanih sa migracijama na Zapadnom Balkanu”.
Radionica je imala za cilj razmjenu informacija, iskustva i najbolje prakse, te promociju regionalne saradnje na području medijskog narativa u oblasti migracija. Učesnici regionalne radionice u Budvi bili su eksperti, predstavnici nevladinog sektora, institucija i medija iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i BiH.
Govor mržnje na društvenim mrežama
Tronožac koga, kada je riječ o statusu migranata, odnosno ljudi u pokretu, čine politika, sigurnost i humanizam, opasno je poljuljan predrasudama, spekulacijama, dezinformacijama i govorom mržnje na društvenim mrežama u cijelom regionu Balkana, jedan je od zaključaka.
Prema analizi predstavnice “Hilfswerk International” Lejle Oruč, samo je 32 posto medija u BiH u proteklom periodu migrantske krize o ljudima u pokretu izvještavalo objektivno, fer i profesionalno, pri čemu je najveći dio migranata označen kao “opasni i kriminalni ljudi”, a samo prema malom broju tih ljudi izražena je empatija.
Konstatovano je, također, da su političke institucije ključni kreatori medijske prezentacije stvarnosti i stanja na terenu gdje privremeno borave ljudi u pokretu.
Tokom diskusija uočen je problem u javnom mnjenju o različitom pristupu i tretmanu migranata sa Bliskog istoka i Ukrajine, samo zbog boje kože, ili nivoa ličnog obrazovanja ili materijalnog stanja.
Kao najefikasnije rješenje svih pomenutih problema navedeno je da mediji u svom radu treba da se oslanjaju i pozivaju isključivo na relevantne izvore informacija.
“Migrantska kriza u BiH u samom početku postala je ozbiljan politički problem, pa tek onda humanitarno pitanje i bezbjednosni rizik, što je često politikantski zloupotrebljavano i u javnoj i u političkoj sferi”, rekao je portparol Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara Admir Malagić.
On smatra da u svemu ovome veliki značaj treba da imaju mediji i nevladine organizacije.
Unaprijediti saradnju novinara, institucija i NVO-a
Portparol MUP-a Sjeverne Makedonije Toni Angelovski naglasio je dobru saradnju sa makedonskm medijima i pozvao kolege iz regiona da pojačaju svoju komunikaciju sa novinarima i pruže im pouzdane informacije “iz prve ruke”, a ne da danima čekaju na razne saglasnosti nadležnih organa.
Više diskutanata upozorilo je na porast govora mržnje, neprimjerene i zlonamjerne komentare na portalima, ali čuli su se i pozitivni primjeri poboljšanja medijskog narativa prema migrantima, kao i njihove zdravstvene zaštite na terenu, odnosno u privremenim migrantskim kampovima, pri čemu je akcenat bio stavljen na djecu, žene i invalidna lica.
Učesnici budvanske radionice jedinstveno su ocijenili da je neophodno u budućnosti dodatno osnažiti i unaprijediti saradnju između novinara, nevladinog sektora i institucija zemalja Balkana, ne samo kada je u pitanju upravljanje migrantskom krizom u regionu, nego i o drugim aktuelnim društveno-političkim i ekonomsko-privrednim procesima.
Projekat sprovodi “Hilfswerk International” u saradnji sa partnerskom organizacijom HAJDE, a finansiraju ga Fond za azil, migracije i integracije (AMIF) i Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije.
