Evropska granična policija – Frontex, koja je bila angažirana na tursko-grčkoj granici kada je Ankara odlučila otvoriti put prema Evropskoj uniji hiljadama migranata i izbjeglica te na Sredozemnom moru, kada su na evropske obale pristizali mnogobrojni migrantski brodovi, sada je stigla i u Crnu Goru. Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu pokrenula je operaciju u ovoj zemlji Zapadnog Balkana, što je druga njena misija van EU-a, nakon operacije u Albaniji.
Iz Crne Gore kažu da im je svaka pomoć u borbi s migrantskom krizom dobrodošla, jer je u prvoj polovini 2020. godine oko 1.900 osoba prošlo kroz sistem azila, dok je približno 390 migranata podnijelo zahtjev za azil. U prvoj polovini ove godine na granici EU-a i zemalja regije otkriveno je oko 9.300 ilegalnih migranata, što je 73 posto više nego u prvih šest mjeseci 2019. godine.
Na “Balkanskoj ruti”, prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) iz marta ove godine, najviše migranta, izbjeglica i tražioca azila zabilježeno je u Bosni i Hercegovini (više od 7.100) te Srbiji (6.500). Bosna i Hercegovina, kojoj nedostaje više od 1.000 graničnih policajaca, pozvana je na saradnju s Frontexom, ali je Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska, na inicijativu člana Predsjedništva Milorada Dodika iz reda srpskog naroda, blokirala ovu odluku. S druge strane, slične sporazume kao s Crnom Gorom EU je nedavno sklopila sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom.
Kada se Frontex ‘zove u pomoć’?
“Sporazum sa Frontexom će biti od velike pomoći u prevazilaženju i zajedničkoj borbi protiv Ilegalnih migracija, prekograničnog kriminala, krijumčarenja migranata, trgovine ljudima”, kaže Dušica Merdanović, pravna savjetnica iz Građanske Alijanse, koja prati migracije u Crnoj Gori.
Objašnjava da će, u zavisnosti od procjene, evropski policajci, zajedno s crnogorskim, provoditi granične provjere, a EU će pružiti ekspertsku obuku i stručnu pomoć u nadgledanju dijelova granice s Hrvatskom.
“Ovakav zajednički pristup nam je omogućio brže reagovanje na potencijalne izazove ilegalnih migracija, koje su, između ostalog, moguće izvorište organizovanog kriminala i terorizma.”
Šta je, ustvari, Frontex i kada se on “zove u pomoć”? Ova policijska agencija s vlastima država članica EU-a i njenim nacionalnim tijelima upravlja i štiti vanjsku granicu Unije, a često učestvuje i traži saradnju s graničnim policijama zemljama koje nisu članice EU-a.
“Graničari Frontexa tamo gdje dođu ne djeluju samostalno, već rade po uputama i uz prisustvo granične policije članice EU-a koja je tražila pomoć ili zemlje koja je tražila pomoć a nije članica Unije. Zove se u pomoć kada treba negdje ‘gasiti požar’, kada situacija eskalira na vanjskoj granici Unije, kao, naprimjer, na grčko-turskoj granici. Frontex može reagirati s najviše 1.500 pripadnika granične policije, koje članice EU-a moraju staviti na raspolaganje u roku od pet dana”, objašnjava Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.
Pored zaštite granice, dodaje Kržalić, u misijama se bave i otkrivanje krivotvorenih dokumenata, kao i registracijom tražitelja azila. Frontex ima i vozila, brodove i tehniku za nadgledanje granica. U cilju zustavljanja ilegalnih migraciju, očekivanja su da Frontexu do 2027. godine bude na raspolaganju 10.000 pripadnika granične policije.
Kritike humanitarnih ogranizacija
Ipak, što se tiče samog ublažavanja migrantske krize na Zapadnom Balkanu, Kržalić smatra da se tu ne može puno očekivati od Frontexa.
“Ali, očekujem svakao da on preuzme ključnu ulogu u poboljšavanju praktične saradnje u pitanjima vraćanja ilegalnih migranata. Mislim na vraćanje nezakonitih migranata, kroz organiziranje zajedničkih operacija vraćanja te utvrđivanjem najboljih praksi u pogledu pribavljanja putnih dokumenata i udaljavanja migranata.”
Frontex je bio i na udaru kritika raznih humanitarnih organizacija, pogotovo 2014. godine, kaže Merdanović.
“Zbog nasilnog vraćanja čamaca sa migrantima na Sredozemnom moru, i na taj način im nisu dozvoljavali da se domognu obale i zatraže azil. I danas postoje slične kritike, na račun ispaljenih suzavca od Frontexa, kao i grčke policije, i to na izbjeglice na turskoj granici. Evropska unija se povodom ovih slučajeva pravdala time da je prioritet zaštita vanjskih granica. Građanska alijansa u dosadašnjem radu nije primala pritužbe na rad Frontexa od korisnika.”
Međutim, Merdanović kaže da će timovi Frontexa u Crnoj Gori podržavati. a ne zamijeniti ili preuzeti dužnosti i nadležnosti crnogorske granične policije. Sva ovlaštenja službenici Frontexa primjenjivat će isključivo u prisustvu i uz saglasnost policajaca iz Crne Gore.
“Početkom 2020. godine Crnu Goru zadesila je epidemija COVID-19, pa se cijela zemlja susrela sa jednim potpuno novim i drugačijim načinom rada. Skoro puna dva mjeseca su bile zatvorene granice. pa je i priliv migranata bio potpuno onemogućen. Lica koja su se u tom momentu zadesila u kampovima smješteni su u karantin i cijela procedura odobravanja međunarodne zaštite je bila zaustavljena. Neznatno mali broj stranaca koji su ušli u zemlju, nakon stupanja na snagu naredbe o zatvaranju granica. smješteni su u Prihvatilište za strance”, kaže Merdanović.
Entitet RS blokira evropske snage
Nakon završetka prvog vala epidemije, dodaje, i nakon što je Direkcija za azil počela s uobičajenim radom, u prvoj polovini jula je održano devet intervjua pred ovim organom, koje je zastupala Građanska alijansa, i sada se očekuje rješenja nakon saslušanja.
Što se tiče drugih država Zapadnog Balkana i anagažiranja Frontexa, Kržalić ističe da EU po tom pitanju nedavno sklopila sporazume sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom. Granična policija Bosne i Hercegovine i Frontex, dodaje, danas sarađuju bez sporazuma, jer su vlasti iz RS-a blokirali njegovo usvajanje.
“Ta odluka je donesena iz straha da bi migranti bili zadržani u Bosni i Hercegovini. Danas se situacija nešto malo promijenila, tako da za RS ovaj sporazum nije sporan, ali prema zvaničnicima entiteta RS za njih nije prihvatljivo da isti bude usvojen bez saglasnoti i participacije Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a. Situacija je i danas blokirana i nema pomaka po ovom pitanju, bez obzira što je prvoj polovini ove godine na granici EU-a i zemalja regije otkriveno oko 9.300 migranata, što je 73 posto više nego u prvih šest mjeseci 2019. godine”, ističe Kržalić.
Izvor: Al Jazeera
