U intervjuu za zagrebački “Večernji list”, a koji prenosi “Dnevni avaz”, ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić je otvoreno govorio o sigurnosnim alarmima koji proizilaze iz uvoza migranata.
Najavili ste zaokret u politici BiH prema migrantskoj krizi. Što to konkretno znači, veća ulaganja u zaštitu granice, promjenu propisa, nešto treće ili sve to zajedno?
To mora biti kombinacija mjera, čak usuglašena i sa našim susjedima. Mislim da se radilo o velikoj strateškoj pogrešci što se migrantsku krizu tretiralo isključivo kao humanitarno pitanje. Imamo podatak da je prošle godine 25.300 ljudi ušlo u BiH s nedovoljno jasnim identitetom, što znači da se u BiH, a preko nas i u druge zemlje, može ući tako da mi ne znamo o kome se radi, jesu li to ekonomski migranti, bivši ratnici koji bježe od procesuiranja, kriminalci, i zato moramo mijenjati cjelokupan pristup migrantskoj krizi. Moj je pristup jasan i postavljen na način da je moj najveći interes sigurnost Bosne i Hercegovine, sigurnost naših građana koji su često žrtve kriminalnih aktivnosti migranata, a na trećem mjestu mi je i sigurnost samih migranata jer dolaze iz različitih zemalja i među njima ima mnogo fizičkih obračuna pa i ubojstava.
Kako konkretno djelovati u situaciji kada je gotovo nemoguće utvrditi identitet ljudi koji odmah nakon što prijeđu granicu bace osobne dokumente?
Ja ću predložiti da BiH napravi svoju strategiju. Na žalost, bivša vlast u BiH nije ništa učinila u smislu legislative. Moraju se promijeniti zakoni kako se na azil ne bi čekalo 15, već samo tri dana i da onaj tko čeka azil mora biti u nekoj vrsti pritvora. Mislim da se u cijeloj Bosni i Hercegovini moraju ojačati pritvorski kapaciteti kako bi migranti koji šetaju slobodno ulicama bez ikakvih dokumenata mogli biti pritvoreni. Time bismo njima stvorili obvezu dokazivanja identiteta, a ne bi to bilo obveza države Bosne i Hercegovine. Također, želimo zaposliti odgovarajući broj policajaca na granici. Sada ih nedostaje oko 1200, a hitno trebamo oko 400 novih policajaca. I u tom smislu očekujemo razumijevanje naših europskih prijatelja, da su nam neophodne nove financijske donacije i nova materijalno-tehnička sredstva. Šokantan je podatak da 25 kilometara zelene granice Bosne i Hercegovine čuva jedan policajac i jasno je onda koliko je takva granica porozna.
Bojite li se da bi takva pooštrena migrantska politika mogla naići na kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava, pa možda i nekih europskih zemalja?
Smatramo potpuno legitimnim da pojedine članice Europske unije žele doći do neophodne radne snage. Smatramo legitimnim da i nevladine organizacije, a naročito one koje se bave ljudskim pravima i slobodama, u punom kapacitetu rade svoj posao. Međutim, mene su na ovu dužnost izabrali građani BiH i moja je prvenstvena obveza da vodim računa o suverenitetu i interesu BiH. Stoga ćemo gledati da nađemo lijepu mjeru humanog odnosa i sigurnosnog odnosa. Činjenica je da smo mi iz europskih fondova dobili oko 93 posto za humanitarne potrebe, a samo sedam posto za sigurnosni aspekt krize. To najbolje govori da se tu radi o nelogičnim stvarima. BiH je jedna od pet najsiromašnijih europskih država i ne možemo podnijeti ekonomski pritisak tolikog broja migranata. Ne bojim se primjedbi o kojima govorite. Ako su realne, onda su one dobrodošle, ali ako je to pritisak da se od BiH napravi plato za migrante koji će odatle kao skakavci uskakati u Hrvatsku i druge zemlje Europe, njihovi komentari neće me puno tangirati.
Nedavno ste imali susret sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem, a najavili ste i odlazak u Beograd. Kakvu konkretnu suradnju očekujete s Hrvatskom? Vaš prethodnik Dragan Mektić iznosio je ozbiljne optužbe na račun Republike Hrvatske kad je u pitanju migrantska kriza?
Imali smo doista uspješan razgovor u Zagrebu na razini izaslanstava. Radi se o zajedničkom nastojanju, a mislim već i uspješnom rezultatu poboljšanja odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kad je u pitanju migrantska kriza. Iz stanja nepotrebnog konflikta prešli smo u stanje potpune suradnje. Interes BiH je da granica Hrvatske, kao zemlje koja teži ulasku u schengenski prostor, ali i zemlje s kojom mi dijelimo najdužu graničnu crtu, postane neprobojna za ilegalne migrante. Od toga i BiH ima koristi, jer onda ova ruta preko BiH postaje besmislena za ilegalne migrante. U tom smislu ohrabrujemo Hrvatsku da što bolje čuva svoju granicu. Vrlo sam zahvalan što nakon mog susreta s ministrom Božinovićem prepoznajem odgovornu reakciju hrvatske Vlade koja je našoj graničnoj policiji donirala pet termovizijskih dronova i 125 odora za naše graničare. To je izniman dokaz da trebamo surađivati, a ne kao donedavno svađati se u oblasti sigurnosti.
Izvor: Dnevni avaz
