BIHAĆ – Unsko-sanski kanton, otkako migrantska kriza potresa BiH, trpi najveći pritisak, a osim lokalnog stanovništva, u problemima su i u kantonalnom Ministarstvu pravosuđa i uprave jer sve teže mogu da izmire troškove koji nastaju zbog pravosudnih postupaka u kojima su migranti jedna od strana.
Na području kantona je, prema nekim procjenama, između 5.000 i 7.000 migranata, a sve češće dolazi do problema, nakon čega mora da reaguje i policija. U prilog tome ide informacija koju su prenijeli lokalni portali, odnosno da Kazneno-popravni zavod poluzatvorenog tipa u Bihaću bilježi porast broja pritvorenih, ali i zatvorenih lica koja se po rješenjima opštinskih, kantonalnih sudova i Suda BiH smještaju u ovu ustanovu.
U zatvoru u Lukama je, prema tim objavama, sve veći broj migranata te su i kapaciteti skoro popunjeni.
Na te i druge probleme zbog migranata u USK-u upozorio je poslanik A-SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Jasmin Emrić na čiji zahtjev je u prijedlog budžeta institucija BiH za ovu godinu uvršćena stavka da kao pomoć, s ciljem ublažavanja posljedica te krize, bude izdvojeno 450.000 maraka.
Emrić je rekao da svi moraju shvatiti opasnost migrantske krize, ali i odgovornost koju nivo BiH ima u njenom rješavanju, posebno u kantonu iz kojeg i sam dolazi. Tražio je, kako je potvrdio, da novac bude usmjeren za subvencionisanje troškova smještaja migranata u KPZ-ovima. Za “Glas Srpske” kaže da migrantski pritisak na Unsko-sanski kanton ne jenjava i da na tu izuzetno složenu situaciju moraju da reaguju sa nivoa BiH.
– Problemi nastaju jer je sve veći broj krivičnih djela i prekršaja koje prave migranti, a ima i postupaka u kojima su oštećena strana. U kantonu su već tri godine te se obaveze prema KPZ-ovima povećavaju i došle su do tačke da se to ne može pokriti iz kantonalnog budžeta. I Ministarstvo pravosuđa i uprave USK-a je lani to nagovijestilo, ali i prezentovalo ove probleme nadležnima u BiH, naglasivši da se mora pomoći pravosudnim organima u vezi sa troškovima koji nastaju u procesuiranju krivičnih djela koja se odnose na migrantsku populaciju – istakao je Emrić.
Dnevni troškovi po migrantu u ovim situacijama se kreću između 25 i 30 KM za boravak i ishranu kada se odredi privremena mjera pritvora u KPZ-u, koji to fakturiše kantonalnom ministarstvu.
– Tačan broj migranata u tim situacijama ne znam, ali u svim postupcima nastaju i troškovi vještaka, prevodilaca jer se za svaki postupak mora on obezbijediti. Nekada se te stručne osobe moraju pronaći u drugim mjestima, na primjer, iz Sarajeva mora doći u Bihać da zastupa migranta, tada nastaju i putni troškovi i drugi. To su veoma složeni postupci koji koštaju i sve to treba finansirati – istakao je Emrić.
Sa premijerom USK-a Mustafom Ružnićem juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt u vezi sa ovom problematikom.
Provjere
Portparol Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a Ale Šiljdedić je kazao za lokalne medije da je u prvih šest mjeseci ove godine legitimisano više od 15.000 migranata. Iako u kantonu postoje kampovi, broj migranata na otvorenom i u privatnim smještajima, prema procjenama, veći je od broja onih u kampovima.
Izvor: Glas srpske
