Zajednički elektronički sustav kojim bi se ulazak u EU kontrolirao pohranjivanjem biometrijskih podataka bit će uveden 2027.
Podaci Eurostata kažu da je 2023. iz EU vraćeno manje od 20 posto nelegalnih migranata koji su dobili rješenje da nemaju pravo na azil. Ministri vanjskih poslova zemalja EU u Bruxellesu su na sastanku tražili modele kako taj postupak ubrzati. – Pitanje vraćanja nelegalnih migranata definitivno više nije tabu tema u Europskoj uniji. Baš suprotno, Komisija priprema zakonodavni prijedlog kojim se želi pospješiti vraćanje nelegalnih migranata, gdje će biti propisano da će migranti morati poštivati odluke nadležnih tijela država članica, a poseban dio odnosit će se na osobe koje su sigurnosno interesantne i rizične – kazao je ministar Davor Božinović. Istaknuo je da je Hrvatska lani smanjila ulazak ilegalnih migranata za gotovo 70 posto, a ove godine će taj postotak biti još veći.
– Raste svijest o potrebi kontrole onih koji dolaze na teritorij EU kako bi se smanjili rizici mogućeg organiziranog kriminala i terorističkih aktivnosti. Komisija će zato pokušati definirati koje zemlje podrijetla i tranzita mogu biti označene kao sigurne, jer je to pitanje tijesno povezano s vraćanjem nelegalnih migranata. Bit će predložena i uspostava povratničkih centara u kojima bi nelegalni migranti čekali na povratak u svoje zemlje. Ti bi centri trebali biti što dalje od vanjskih granica EU – dodao je D. Božinović.
Na sastanku je usuglašeno i stajalište o uredbi o postupnom uvođenju elektroničkog sustava za registraciju ulazaka i izlazaka iz EU. EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU koji prelaze granice EU, čime se napušta udaranje pečata u putovnice. Početak primjene sustava uvelike kasni; plan je bio lanjskog studenog.
Po Božinovićevoj procjeni, s punom primjenom moglo bi se započeti tek 2027. Hrvatska je još od rujna spremna na sustav EES, no ne koristimo ga jer drugi nisu spremni. EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka. Službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će fotografirati te osobe, a te će podatke pohraniti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se točno zna tko ulazi u schengenski prostor sa stranom putovnicom i tko ostaje dulje od 90 dana.
Izvor: vecernji.hr
