I ne, ne planiraju da migranti ostaju na nasem prostoru. Ovo što migranti vršljaju po BIH i Balkanu je isključivo politika tetke Merkel i njene CDU.
Jer Njemačka kao europska sila oduvijek je patila da bude kolonizator po uzoru na Englesku, Francusku, Španiju … ali nije imala tako jednostavan pristup izlaza na moru, ali je još za vrijeme drugog svjetskog rata pronašla svoju zlatnu koloniju i to još na tlu Europe, a to je Balkan.
I od tada formirane licnosti, gotovi skolovan kadar je odlazio u Njemačku, bolju radnu snagu niko na svijetu nije pronašao nego što je to Njemačka učinila, bijeli smo, školovani, usađenih europskih vrijednosti, prilagodljivi. Sigurno svi imamo po nekog rođaka, prijatelja, poznanika koji je u Njemačkoj i dobro znate kako se narod s Balkana lako uklopi i asimilira. Tako da Njemačka je jedini zagovornik politike da se migranti zadržavaju uz samu granicu EU. VALJDA JE KONAČNO JASNO DA NIKAD NEĆEMO U EU.
Danska već ima jedno od najstrožih stajališta o useljavanju u Europi, ali bogata skandinavska zemlja priprema se danas usvojiti zakon koji će joj omogućiti da azilantske centre osnuje izvan Europe i tražitelje azila ondje ostavi na čekanju.
Ovim potezom socijaldemokratske vlade premijerke Mette Frederiksen želi se odvratiti migrante da uopće dolaze u Dansku. U praksi bi to značilo da osoba mora osobno na danskoj granici predati zahtjev za azilom, a zatim će biti prevezena u centar izvan Europe gdje će čekati rješenje.
Bude li aplikacija odobrena, tražitelj ili tražiteljica dobit će pravo da živi u zemlji domaćinu, ali ne u Danskoj.
Očekuje se da će zakon bez problema proći u parlamentu jer ima podršku krajnje desnice. Protive me su neke stranke s lijevog spektra.
Danska inače ima reputaciju jedne od najsretnijih zemlja svijeta, ali zadnjih godina privlači pozornost svojom strategijom “nula izbjeglica”.
Cilj novog zakona uspostava je pravnog temelja za transfer ljudi koji traže međunarodnu zaštitu u Danskoj u treće zemlje. Bude li zahtjev odbijen, osoba će morati napustiti zemlju domaćina.
Zasad još nijedna zemlja nije pristala surađivati s Danskom, ali je vlada objavila da pregovara s njih pet do deset.
Nije službeno objavljeno o kojim se zemljama radi, ali danski mediji pišu da su u pitanju Egipat, Eritreja, Ruanda, Etiopija.
Danski ministar za migracije Mattias Tesfaye ranije je izjavio da te zemlje “neće nužno biti demokracije onako kako ih mi doživljavamo, ali sve će biti dogovoreno u skladu s međunarodnim konvencijama”.
Novi zakon okret je od 180 stupnjeva za socijaldemokrate Mette Frederiksen. Godinama je danska populistička Narodna stranka imala monopol na antiuseljeničku politiku, ali je njihov stajalište u međuvremenu postala norma, kazao je politički analitičar Kasper Hansen.
“Ovo je nastavak te politike, nešto poput Donalda Trumpa i njegova zida”.
Prije dvije godine samo je 2716 ljudi zatražilo azil u Danskoj, osam puta manje nego 2015.
Iako inicijativa prolazi u Danskoj, u međunarodnoj zajednici izaziva zabrinutosti. Po UNHCR-u, “protivna je međunarodnim načelima suradnje o izbjeglicama”.
“Takvim drastičnim i restriktivnim mjerama Danska riskira početak domino efekta koji će slijediti druge zemlje u Europi i susjednim regijama”, rekao je predstavnik UNHCR-a u nordijskim i baltičkim zemljama Henrik Nordentoft.
