BiH i Frontex – zajedno na granici! U Bruxellesu je potpisan sporazum koji će omogućiti europskim graničarima da rame uz rame s bh. kolegama sudjeluju u kontroli ilegalnih migracija. Zajedničko djelovanje znači i bržu reakciju i više ljudi na terenu, jer jedan bh. graničar trenutno pokriva i do kilometar i pol granice. No, hoće li to podici razinu sigurnosti u BiH, ili samo služiti interesima EU?
Osim što je ključan za kontrolu granice preko koje ilegalni migranti pokušavaju doći do zapadnoevropskih država, Sporazum posebno dobija na značaju u trenutku duboke političke krize u BiH. Stupa na snagu nakon odobrenja Evropskog parlamenta i Savjeta, a zatim i ratifikacije u Bosni i Hercegovini. Privremeno će biti primjenjivan od dana potpisivanja.
“Ovo, još jednom, pokazuje da Bosna i Hercegovina, uprkos svim ovim složenostima, ima kapacitet da krene naprijed kada za to postoji dovoljna politička volja. Radujem se da ću u narednom periodu vidjeti istu tu političku volju primijenjenu i na nekoliko preostalih koraka koje BiH mora učiniti prije održavanja prve međuvladine konferencije kojom bi zvanično počeli pregovori o pristupanju EU”, rekao je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH je dodala:
“Ovom činjenicom odobravanja, željela bih reći da u Bosni i Hercegovini ispunjavamo jednu od naših instrukcija, a sve ostale institucije su nam stavljene pred nas na evropskom putu. I na ovaj način govorimo o činjenici da Bosna i Hercegovina i njene sigurnosne agencije, službe, ministarstva postaju kredibilan i važan faktor u očuvanju spoljnih granica Evropske unije.”
Sporazum će omogućiti Frontexu da provodi zajedničke aktivnosti s Bosnom i Hercegovinom i rasporedi svoje stalne snage bilo gdje u državi, uključujući i granice sa susjednim, koje nisu članice EU, ali i na graničnim prelazima na aerodromima. Pored upravljanja migrantskim tokovima, jednako je važan i u borbi protiv prekograničnog kriminala.
“Neregularni prelasci granica duž rute su značajno smanjeni u posljednjih nekoliko godina, za gotovo 95 posto od 2022. godine, tako da to pokazuje uspjeh, zapravo, i naših sporazuma, a takođe pokazuje da je regija sastavni dio, rekao bih, kolektivnog napora Evrope da se osigura stabilnost i sigurnost”, naveo je Magnus Brunner- EU komesar za unutrašnje poslove i migracije.
Budući da su procedure dobijanja azila i stalnog boravka u evropskim državama značajno pooštrene, sve su glasniji prijedlozi desničarskih političkih krugova kako u Velikoj Britaniji, tako i u dijelu evropskog bloka, da ih deportuju na područje Zapadnog Balkana, što bi predstavljalo novi udar na BiH.
“Da BiH bude neko gdje će se vraćati migranti, to je po meni nerealna priča. Mi u BiH imamo zakone svoje i te zakone ćemo primjenjivati. Samim tim, da će taj veliki broj migranata iz EU ući u BiH, to ćemo da vidimo”, istakao je Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima.
Potencijalno novi migrantski talas, ali i sve češći obračuni među migrantskom populacijom i preuzimanje primata u krijumčarenju, ukazuju na nove opasnosti po bh. bezbjednost, za koju nadležni, pak, kažu da nije upitna.
“Takav zajednički pristup doprinosi stabilnosti u regionu i jača našu evropsku perspektivu u kontekstu jačanja sigurnosti granice i svakako sigurnosti države BiH”, objasnio je Armin Kržalić, profesor na Fakultetu na kriminalistiku kriminlogiju i sigurnosne studije.
Izvor: N1
