Najviši prirast stranih državljana u Austriji, od početka 2020. do početka ove godine, izraženo u apsolutnim brojkama, bio je kod stranaca s ukrajinskim državljanstvom (+76.300), sirijskim (+53.300), njemačkim (+39.500), rumunjskim (+32.300) te hrvatskim državljanstvom (+25.800)
Austrijska ministrica za integraciju Claudia Plakolm iz Narodne stranke (ÖVP) i predstavnik austrijskog Državnog zavoda za statistiku “Statistik Austria” Stephan Marik-Labeck predstavili su u srijedu na konferenciji za medije u Saveznom kancelarstvu u Beču novi statistički Godišnjak o migracijama i integraciji u Austriji, sa stanjem 1. siječnja 2025. godine. Kako je istaknuto na konferenciji podaci ne govore samo o broju i kretanju stanovništva nego i o izazovima pred koje je stavljeno austrijsko društvo.
Prema statističkim podacima na 1. siječnja ove godine, u Austriji je 2024. godine živjelo u prosjeku oko 2,51 milijun ljudi s migrantskom pozadinom. To uključuje ljude “prve generacije”, tj. one rođene u inozemstvu, kao i ljude “druge generacije”, tj. one rođene u Austriji, čija su oba roditelja rođena u inozemstvu. Od ukupnog broja osoba s migrantskom pozadinom u ovoj alpskoj zemlji 2024. godine, njih 1.855.400 imalo je strano državljanstvo, što je čak 27,8 posto ukupnog broja stanovnika Austrije, koja ima oko 9,2 milijuna stanovnika. Prije deset godina bilo ih je još oko 20 posto.
U usporedbi s 2015. godinom i tadašnjim 1,81 milijuna stranaca to predstavlja povećanje od oko 696.100 ljudi odnosno 38,4 posto. Najviše stranih državljana u ovoj alpskoj zemlji je iz susjedne Njemačke. Njih čak 239.500. Na drugom mjestu po brojnosti su Rumunji (155.700). Slijede Turci (124.800) te Srbi (122.500). Od petog do desetog mjesta čini skupina stranih državljana iz Mađarske, Hrvatske, Sirije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Poljske.
Izvor: vecernji.hr
