Dosadašnji relativno brojni ideološki izričaji o migracijama prema Hrvatskoj i uglavnom prema razvijenim europskim zemljama dosegli su razinu odmaka od znanstvene razumnosti jer nisu usvajane ni elementarne zakonitosti migriranja stanovništva i posebno zakonitosti obostranih obaveza u interesu racionalnosti i uređenosti u uzročno-posljedičnom smislu za zemlje useljavanja i samih migranata. Svaka različitost u pristupu s istih je razina bez prihvaćanja migracijske stvarnosti doživljavana i eksplicirana kao politički, ideološki i ini anakronizam, s političkim napadima bez imalo suvislosti. Posebno su pritom bile izražene političke i ideološke pripadnosti kao primarnost u odnosu na znanstvene dokazanosti vanjskog migriranja stanovništva pa je bilo sasvim jasno da će se uslijed posljedičnih zbivanja pristupi i dosadašnji retorički odmaci nužno morati zamijeniti političkim pomacima prema racionalnosti.
Dogodilo se to ovih dana sa samog političkog vrha kao objektivna potreba usmjeravanja političkog djelovanja od jednosmjernosti prema konačnom prihvaćanju i definiranju obaveza za oba migracijska subjekta, u funkciji smislenog, planskog i racionalnog postupanja kako bi se izbjegle blago rečeno političke, društvene i sve ostale posljedične napetosti. Uostalom, bilo je i vrijeme, jer je u postojećoj migracijskoj neuređenosti hrvatska apsolutno malobrojna domicilna populacija u sad već podužoj demografskoj destrukciji, u odnosu na europske imigracijske zemlje velike populacijske brojnosti, znatno i izravnije izložena mogućim napetostima uvjetovanim neplanskim, stihijskim, usmjeravanim, ilegalnim i interesnim vanjskim migracijama. Zato su poruke s političkog vrha posebno važne jer se one u javnosti prenose inercijom znatno više od bilo kojih znanstvenih, u društvima u kojima u javnosti dominira ostavljanje političkog dojma znatno više od postupanja.
“Hrvatska je danas suočena i s problemom migracija. Ali danas to nisu migranti kao 2015. kada smo imali human i otvoren, ali i kalkuliran pristup tom problemu, kada sam i sam kao premijer gledao kako da tim ljudima pomognemo, a sebe kao državu ne ugrozimo. Danas je sve drukčije jer sada ovamo dolaze migranti s računicom, želeći uzeti samo socijalnu pomoć. Da, treba zaštititi one koji bježe od progona, rata ili genocida, međutim, danas migranti ne bježe zbog toga. Ti su ljudi protupravno ovdje i kao takvi trebaju biti tretirani. Budimo i dalje prema njima pošteni i sućutni, ali ne budimo bedaci. Hrvatska je granica sveta, za nju se u ratu ginulo, ljudi su se dizali na otpor, brigade su se formirale – da bi se znalo što je naše. Pomozimo komu je potrebno, ali prije svega štitimo hrvatske ljude”, rekao je to Zoran Milanović u ožujku 2024.
Poseban interes
Problem migracija, mogućeg ugrožavanja, planskog doseljavanja, protupravnosti, granične svetosti, obostrane zaštita i slične atribucije bile su nužnost u hrvatskim prilikama i trebalo ih je upravo s vrha izreći. Migracijska problematika ne zaobilazi ni hrvatsku mladost udruženu po stručnoj osnovi u asocijacije kao što je npr. The Atlantic Council of Croatia, koja s ogrankom omladine Youth Atlantic Treaty Association (YATA) Croatia i uz sponzorstvo NATO Public Diplomacy Division, organizira konferenciju u Petrčanima pod naslovom “Contesting European Security – Role of NATO in a complex and interconnected world” 26. – 29. rujna ove godine. Posebna su tema na konferenciji “Irregular migration as a security challenge” (Neregularne migracije kao sigurnosni izazov), kao potvrda nužnosti razmatranja migracija sa svih aspekata kako u javnosti ne bi prevladavali samo ideološki izričaji. Sadržajnost i stručnost u pristupu jasno je vidljiva iz postavljenih pitanja i autorskih odgovora zasnovanih na znanstvenom promišljanju i zaključivanju.
Koju ulogu geopolitičke napetosti igraju u ilegalnim migracijama i na koji ih način pojedine države ili akteri koriste pri postizanju svojih ciljeva na međunarodnoj sceni? Geopolitičke napetosti u današnjem vremenu samo su slijed povijesnih pretenzija na osvajanje i kontrolu prostora te njegovih strateških točaka, koridora i potencijala, a u brojnim su slučajevima počinjale i završavale vojnim pohodima, ratovima i osvajanjima.
Stradanja stanovništva u takvim su ratnim kretanjima uglavnom bila nevažna, a primjera je prepuna dosadašnja povijest, pogotovo u područjima u kojima je prostorna neuređenost zvana izgrađeni prostorni identitet izražena. Globalne, regionalne, religijske, gospodarske, geopolitičke, interesne i povijesne razlike u demografskim brojnostima, trendovima i strukturama pojedenih geografskih prostora, dovele su do posezanja za prostorima drugih, a iz prošlih su nam vremena potvrde kako su ta posezanja vođena ratovima, pa i usmjeravanjima migracija stanovništva.
Razvojem visoke tehnologije ratovanja u današnjim vremenima osvajanja su prostora vojskama postala praktički nemoguća misija jer sudionici mogu biti u svima od njih globalne sile, koje su svojom vojnom snagom, tehnološkom moći i interesom postale prepreka osvajanja prostora klasičnim pješačkim pohodima. Zato populacijski migracijski potencijal i razlike u demografskoj vitalnosti sve više postaju novi model u pokušaju kontrole i osvajanja prostora pa su usmjeravanja stanovništva putem migracija postala način postizanja ciljeva kao zamjena za klasične vojne osvajačke pohode.
Društveni nesklad
Kako biste prokomentirali izjavu da je strana radna snaga ključna za budućnost opstanka hrvatskog tržišta rada te kako to može utjecati na društveni nesklad u bližoj budućnosti? Demografija je kao znanstveno polje u društvenom znanstvenom području iste razine kao npr. ekonomija, sociologija i ostala znanstvena polja u istom području, s nizom svojih znanstvenih grana i polja davno projekcijama i uzročno-posljedičnim zakonitostima ukazivala, u skladu s demografskim trendovima i projekcijama, na bitne razlike između kontinentalnih, regionalnih i državnih demografskih kretanja.
Predviđanja nedostatka radne snage bila su čak i prije nekoliko desetaka godina demografski znanstveni vapaj na koji se gotovo nitko u političkom i ekonomskom miljeu nije osvrtao pa naplata svega dolazi u Hrvatskoj i praktički u cijeloj razvijenoj Europi s posebnom cijenom. Strana radna snaga u državi kao što je Hrvatska, s većom brojnošću identitetske populacije u iseljeništvu, ne mora značiti jedini model dohvata radne snage, kad bi se tom problemu pristupilo strateški i u skladu s hrvatskim iseljeničkim bogatstvom i hrvatskim iseljeničkim idealizmom prema matičnoj zemlji. Nastavak stihijske, neplanske, neselektivne i samo dohvata jeftine radne snage u interesu poslodavaca, a ne i hrvatske demografske budućnosti, dovest će sasvim sigurno do blago rečeno društvenog nesklada pa će hrvatski sve više poprimati obrise socijalnih i ostalih nesigurnosti kakve vladaju u velikim europskim gradovima. Znanstvena su upozorenja zato postala primarnost u odnosu na političke i druge interese pa je svima racionalnima jasno kako upravo demografska i uža migracijska problematika postaju temelj uređenosti, razvijenosti i nacionalne sigurnosti, ma kako se to ideologijskim nasljednicima čini nebitnim.
Na koji bi način države trebale uravnotežiti pristup sigurnosnim izazovima i humanitarnim potrebama pri razmatranju ilegalnih migracija? Upravo bi Hrvatska mogla i trebala biti primjer postavljanja modela prema ilegalnim i iracionalnim migracijama kao apsolutno malobrojna populacija u demografskom nestajanju i u prostoru davno u prošlosti nazvanom predziđem. Hrvatska treba i sada nastoji kroz poseban Vladin resor postaviti demografsku problematiku u središte nacionalnog i šireg europskog interesa i definirati politička i ostala postupanja prema njoj na temelju dokazanih znanstvenih zakonitosti. Ilegalne migracije nisu niti mogu biti predmet i interes uređenih i sigurnih društva, a uvažavanje osnovnih zakonitosti migriranja vrijedi za obje strane – zemlje primateljice i imigracijsku populaciju.
Ukidanje slobode
Prije svega slobodnih migracija nema niti ih može biti jer bi sloboda migriranja s postojećim migracijskim potencijalom primarno afričkog i jugozapadnog azijskog prostora dovela do prostorne anarhije. Države bi trebale jasno definirati migracijske uvjete i obaveze, a one nisu politička iracionalnost koju nameću neupućeni, nego put prema sigurnosti prostora useljavanja i samih doseljenika. Dolazak u novu sredinu znači prihvaćanje i uvažavanje njezina načina života i rada i socijalnu i svu ostalu sigurnost doseljenika, a ne iste prihvaćati kao iskoristivu radnu snagu u profitnom interesu.
Kakva je međunarodna suradnja nužna te smatrate li boljim institucionalni pristup po modelu djelovanja međunarodnih organizacija i agencija ili bilateralni po modelu izravnih dogovora između zemalja po pojedinim pitanjima? Ključ u načinu suradnje leži u konačnom prihvaćanju migracije stanovništva kao primarno prostornog procesa na znanstvenim, a ne političkim, ideologijskim, religijskim, uskim interesnim i sličnim osnovama pa je prije svega nužno postaviti i prihvatiti model dvostrukog interesa, interesa useljeničkih zemalja i imigracijske populacije koja prolazi svojevrsni životni lom neovisno o tome je li planski usmjeravana, prisilna, izbjeglička, prognanička ili ekonomska.
Važnost i suradnja međunarodnih organizacija i agencija i izravnih suradnji između zemalja ovisi o posebnosti prostora i društava, a ne o vladajućoj politokraciji, pa bi osnova trebala biti izgradnja modela prema predmetnoj znanstvenoj logici. Kako bi institucionalno Hrvatska trebala odgovoriti na sigurnosne izazove ilegalnih migracija i na temelju kojih bismo iskustava mogli graditi vlastiti model?
Uglavnom se svi općenito slažu, uglavnom svi racionalni, kako to postaje ključni problem hrvatske i europske današnjice i sutrašnjice, pa je logično da bi ta problematika trebala imati svoju izvršnu političku provedbenu razinu strateškog značenja na kojoj bi se donosili dokumenti istog značenja kao osnova političkog razumijevanja i postupanja. Ilegalne migracije, ali i stihijske, sasvim sigurno postaju sigurnosni izazovi, a pogotovo to vrijedi za Hrvatsku u kojoj demografska praznina prigraničnih prostora i demografski slom postaju dodatni izazov pa je uspostava hrvatskog modela u nadogradnji na primjerima praktički svih zemalja osnova u novoj-staroj ulozi predziđa.
Širina pristupa
Isto vrijedi i za druge udruge hrvatske mladosti poput npr. WYA Croatia. “Svjetski savez mladih Hrvatska zajednica je prijatelja koji se u vlastitom životu trude živjeti iskustvo ljudskog dostojanstva te to iskustvo donijeti društvu kroz aktivnu zauzetost za dobro druge osobe. SSMH želi stvoriti poticajno okruženje za cjelovit razvoj ljudske osobe i stvarati sadržaje koji će omogućiti formaciju mladih u intelektualnom, psihološkom, društvenom i duhovnom aspektu te ih osposobiti za preuzimanje odgovornosti za dobro zajednice i izgradnju civilizacije u skladu s temeljnim ljudskim vrijednostima. Principi djelovanja su im proaktivnost, stručnost/kvaliteta/profesionalnost, inovativnost, afirmativnost, otvorenost dijalogu, otvorenost svima, korištenje odgovarajućeg jezika, autonomija, osobni pristup, solidarnost, supsidijarnost, mladenački pristup i zlatni princip: autentičnost.”
Na 11. tjednu Svjetskog saveza mladih Hrvatska, u Zagrebu 6. – 10. studenoga 2023. godine, na okruglim su stolovima raspravljali o društvenim i političkim temama važnima za hrvatsko društvo, a među ostalim temama bila je i ona o migracijama kroz pitanja: Kakvi su migracijski trendovi vezani uz useljavanje u Hrvatsku? Koje su kulturalne, a koje sigurnosne posljedice useljavanja stranih radnika u Hrvatsku? Smatrate li da je moguće postići integraciju ili asimilaciju stranih radnika u Hrvatskoj?
Nastavak razmatranja iste problematike uslijedio je na njihovoj Ljetnoj školi bioetike i ljudskih prava koja se održala u Šibeniku od 29. srpnja do 4. kolovoza ove godine. Predavanje i rasprava održani su na temu demografskog stanja u Hrvatskoj i populacijskim politikama jer je pitanje demografije goruće pitanje u našoj državi, a potencijalni polaznici izrazili su želju za detaljnijim upoznavanjem tematike i njezina utjecaja na svakodnevni život čovjeka. Navedeni su primjeri iz Pakoštana, Zagreba i Šibenika izravna potvrda razumijevanja hrvatske demografske stvarnosti i potvrda želje kako svojom mladošću, snagom, stručnošću i povezanošću odgovoriti na njezine izazove.
Izvor:7dnevno.hr
