Evropski parlament usvojio je reformu evropske politike azila koja će pooštriti granične procedure i natjerati na podjelu odgovornosti. Mađarski premijer je, očekivano, protiv
Brže razmatranje zahtjeva za azil na granicama. Učinkovitiji postupci vraćanja migranata. Bolja identifikacija. Obavezne sigurnosne i zdravstvene kontrole. Bolji odgovor na krizne situacije i novi dobrovoljni program za preseljenje izbjeglica iz trećih zemalja. Sve navedeno dio je nove reforme Evropske unije za pitanje migracija.
Dubinske provjere
Većina evropskih zvaničnika reformu je podržala i nazvala istorijskom. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban reformu je nazvao još jednim ekserom u kovčeg Evropske unije, a mađarska vlada saopćila da neće primiti nijednog tražioca azila.
Jahja Muhasilović, profesor međunarodnih odnosa i geopolitike, za Oslobođenje kaže da ovakav stav Mađarske može dovesti do zaoštravanja politike između EU i Mađarske, a u konačnici i izolacije za tu zemlju.
“Poznat je stav Mađarske da je ona protiv šengenske unije koja otvara mogućnost da migranti mogu slobodno hodati po teritoriju EU. S obzirom na to da se velika većina u Parlamentu usuglasila, nisam siguran da će Orban i Mađarska moći da se odupru”, kaže.
Amnesty International smatra da će novi dogovor EU dovesti do veće ljudske patnje, dok Crveni krst traži garancije humanih uslova za migrante.
Nove politike EU po pitanju migracija podrazumijevat će obavezu solidarnosti i odgovornosti. Kako bi pomogle onim članicama koje su izložene migracijskom pritisku, države članice EU po dogovoru će migrante premještati u svoje zemlje i pružati finansijsku, operativnu i tehničku potporu.
Prema novim politikama, ako se utvrdi da je osoba nezakonito na tlu Evropske unije, svi podaci, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela također će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju.
Novi granični centri zadržavali bi neregularne migrante dok se njihovi zahtjevi za azil obrađuju, a deportacije onih koji ne ispunjavaju uslove bi se ubrzale. Registrirani tražitelji azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva.
Bez pomoći pograničnim zemljama
Prema svemu sudeći, zemlje poput Bosne i Hercegovine ne mogu očekivati ni pozitivne ni negativne implikacije ovog evropskog zakona. Reforma se isključivo bavila situacijama kada migrant uđe na teritoriju EU.
“Najveći problem s migracijama u Evropi je što postoji jako mnogo sivih zona. Tretman migranata od pograničnih zemalja i zemalja iz kojih su oni ušli u EU još se jasno ne tretira, s obzirom na to da je ovo regulacija unutar EU. S ovim se nije riješilo pitanje Hrvatske i BiH. Jedino pitanje koje se u ovoj reformi tretira u ovom smislu je onog momenta kada migrant uđe, recimo, iz BiH u Hrvatsku, da se njega raspoređuje podjednako unutar EU i time se više izašlo u susret Hrvatskoj nego zemljama iz kojih migranti ulaze u EU, poput BiH”, navodi profesor Muhasilović.
Izvor: Oslobođenje.ba
