Iz policije ističu da odnedavno čak trećinu ilegalnih migranata čine građani Rusije, Turske i Kine
Kroz prvi hrvatski centar za prihvat ilegalnih migranata, službenog naziva Privremeni centar za registraciju tražitelja međunarodne zaštite, u Dugom Dolu kod Krnjaka od početka rada, lanjskog studenog, prošlo je više od 1100 migranata. Na lokaciji udaljenoj nekoliko kilometara od zadnje kuće u naselju Dugi Dol, centar je organiziran kao ograđeno kontejnersko naselje u kojemu je 106 kontejnera, od čega je njih 69 za smještaj migranata. No migranti se tu ne zadržavaju dulje od 24 sata.
Milijuni odlaze na šumske putove
– Kamp je podijeljen u sektore, na ulazu vršimo pretragu migranata, tu oni daju podatke o sebi. Uzimamo im otiske prstiju i dobivamo prve informacije o njihovu identitetu, ti podaci ulaze u bazu podataka i po njima možemo dalje pratiti njihovo kretanje i u drugim zemljama Europe. Migrante u ovaj kamp dovozimo te kasnije odvozimo prema Zagrebu ili Kutini ako izraze želju za azilom, tako da više nema kolona migranata po mjestima. Nikakvih problema nismo imali ovdje u kampu, nije bilo ni pokušaja bježanja migranata, jer za tim nemaju potrebe – kaže nam Darko Bratić iz PU karlovačke, voditelj Centra.
Za sada, kažu u MUP-u, nema potrebe za uređenjem još jedne takve lokacije u Hrvatskoj iako se ilegalne migracije nastavljaju i nema naznaka da će stati. Hrvatska policija kroz sve svoje rodove, njih čak 8500, i s najmodernijom tehnikom čuva 55 kilometara granice; područje koje je mahom teško nadgledati iz zraka bez termovizijskih kamera, na mjestima i teško prohodno, šumovito, strmo i zaraslo.
Zato je država, čuli smo, potrošila i troši milijune u suradnji s Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama kako bi uredila šumske putove, raskrčila zarasla sela uz granicu, uredila vodotokove, sve kako bi policija bila efikasnija u lociranju i dolasku do skupina migranata koji žele ilegalno u Hrvatsku, najčešće iz BiH.
To je društvo šaroliko; mahom iz Afrike i Azije, a kako se mijenjaju njihove rute kojima žele preko Schengena, uočeno je da se mijenjaju i inače najbrojnije skupine migranata; u padu je broj migranata iz Afganistana, ali zato se deset puta povećao broj Sirijaca koji su nekada išli na mađarsku granicu, a sada preko BiH na hrvatsku. Iz policije ističu da odnedavno čak trećinu ilegalnih migranata čine građani Rusije, Turske i Kine, koji zbog neusklađenog viznog režima legalno uđu u Srbiju, a onda preko BiH idu u Hrvatsku.
Službeni podaci kažu da je lani kroz Hrvatsku prošlo oko 70.000 migranata koji su registrirani, no stvarni je broj daleko veći. Zadrže se u Hrvatskoj najmanje što mogu, jer je svima cilj zapadna Europa. Zato je ministar Davor Božinović nedavno rekao da dnevno u Hrvatskoj prespava tek oko 700 migranata, koji potom odlaze dalje. I dok je od početka godine u Hrvatsku ušlo 11 posto manje migranata u odnosu na 2023. godinu, zabrinjava podatak da je u BiH u istom razdoblju ušlo čak 36% više migranata.
U BiH je uz granicu kontrola slaba; dok je s hrvatske strane u ophodnji po 120 policajaca, u BiH su na terenu tek dvije patrole s po četvero ljudi. Zato su se u BiH i mogle razviti određene kriminalne skupine koje čine sami migranti; naša je policija detektirala čak šest takvih skupina koje operiraju na području Bihaća i među kojima su i osobe koje se povezuje s ubojstvima migranata u Srbiji. Krijumčari su, svjedoči naša policija, sve drskiji, probijaju rampe na granici, policijske blokade, jure cestama…
– Krijumčarenje migranata postalo je posebna vrsta organiziranog kriminaliteta, u ovom trenutku možda i najprofitabilnija s obzirom na to da krijumčari za jednog migranta zarade i do 5000 eura. Lani je hrvatska policija uhitila 1880 krijumčara i pomagača. Samo početkom ove godine, u odnosu na veljaču 2023. godine, zabilježen je porast uhićenja za čak 205%, što je 415 uhićenja – kazao je ministar Božinović.
Dodao je da je to rezultat velikog angažmana policije u suzbijanju organiziranog kriminala i istaknuo važnost suradnje policijskih organizacija većeg broja zemalja. Zato je 1. ožujka s radom počela i operativna radna skupina čije je vođenje Europol povjerio Hrvatskoj, a u kojoj će participirati policijski službenici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije te Njemačke.
– Uspostavlja se 24-satni sustav za brzu razmjenu podataka u stvarnom vremenu uz stratešku analizu informacija, čime će se olakšati provedba međunarodnih akcija osiguravanjem koordiniranog i pravovremenog djelovanja policijskih tijela potpisnica, a to su tijela 20 europskih država. To ima dodatnu vrijednost za rad hrvatske policije, koja ima najbolje rezultate u borbi s počiniteljima ove vrste kaznenih djela – dodao je ministar Božinović.
Izvor:vecernji.hr
