Suočene s hibridnim prijetnjama u slučaju instrumentalizacije migranata, države članice mogu privremeno, pod strogo definiranim uvjetima, ograničiti pravo na azil, mišljenje je Europske komisije.
“Države članice odgovorne su za zaštitu vanjskih granica i s obzirom na prirodu situacije bez presedana na današnjim vanjskim istočnim granicama, one mogu donijeti izvanredne mjere za obranu svojih vanjskih granica, koje moraju biti privremene, razmjerne i ograničene za točno definirane slučajeve”, izjavila je u srijedu Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju.
Virkkunen je predstavila dokument koji je Komisija u srijedu usvojila i u kojem se pojašnjavaju mjere koje države članice mogu poduzeti protiv hibridnih prijetnji ruske i bjeloruske instrumentalizacije migranata na istočnim granicama EU-a.
Prema podacima Frontexa o broju ilegalnih ulazaka preko istočne kopnene granice EU-a u prvih devet mjeseci ove godine, posebice iz Bjelorusije u Poljsku i Litvu, zabilježeno je oko 13.200 takvih pokušaja, što je povećanje od 192 posto. Rusija i Bjelorusija počele su slati migrante iz trećih zemalja na granice istočnih članica EU-a još od 2021. godine kako bi destabilizirale Europsku uniju i njezine članice.
Poljski premijer Donald Tusk u listopadu je najavio planove za privremenu suspenziju prava na azil.
“Te mjere također moraju biti u skladu s međunarodnim pravom i s pravom Unije”, rekla je Virkkunen.
Na izravno pitanje znači li to da Komisija daje zeleno svjetlo državama članicama da mogu ograničiti temeljna prava, među njima i pravo na azil, Virkkunen je potvrdila da je to moguće u izvanrednim okolnostima.
“U ovoj Komunikaciji Komisija pojašnjava te izvanredne situacije u kojima države članice mogu poduzeti izvanredne mjere, primjerice mogu ograničiti pravo na azil, ali to se mora dogoditi u strogo definiranim uvjetima”, rekla je.
Komisija je u danas usvojenom dokumentu najavila i operativnu potporu zemljama koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom u visini od 170 milijuna eura.
Od toga iznosa najviše bi dobile Poljska i Finska po 50 milijuna eura, a Estonija, Latvija, Litva i Norveška dobile bi između 15 i 20 milijuna eura. Sredstva se mogu koristiti za nadogradnju opreme za elektronički nadzor na granicama, poboljšanje telekomunikacijskih mreže, za mobilnu opremu za detekciju kretanja i za sprječavanje upada dronovima.
glas-slavonije.hr
