VIDEO

RegijaBiH SVE VEĆI BROJ MIGRANATA U BIH ILEGALNO NABAVLJA ORUŽJE

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci, predložilo je Osnovnom sudu određivanje mjere pritvora za ilegalnog migranta, osumnjičenog da je počinio krivično djelo napad na službeno lice. Inače, sve je veći broj migranata u Bosni i Hercegovini koji ilegalno nabavljaju oružje, a određeni broj njih već je napravio saradnju sa domaćim kriminalnim grupama.

Migranti sve češće dolaze u posjed oružja, što pokazuje da imaju svoj ilegalni put nabavke. Pokazao je to i slučaj iz Banjaluke, kada je migrant usmjerio oružje prema policijskom službeniku. Ne postoji oblik krivičnog djela koji migranti do sada nisu počinili, kaže ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, gdje je sve više migranata.

“Znamo da se radi trgovina narkoticima, znamo da je sve veći broj krivičnih djela, vidjeli ste putem svih medija da je sve više ubistava, ranjavanja i narušavanja javnog reda i mira, u većem obimu pljački, teških pljački. Kao što sam rekao na početku, gotovo da ne postoji krivično djelo koje oni nisu uradili”, kaže Ismir Jusko, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Ministar unutrašnjih poslova KS kaže i da su se migranti uvezali sa domaćim kriminalnim grupama, čime im je olakšana i nabavka oružja. Zato je neophodna veća angažovanost sigurnosnih agencija.

“Nije to moguće kontrolisati dobro, ni kada su u pitanju naši građani. Tržište oružjem je prisutno u našoj zemlji, kao i u svim zemljama, pogotovo što kod nas imaju zaostaci naoružanja od proteklog rata tako da su to stvari o kojima moraju sigurnosne službe da vode računa”, kaže Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu.

Iz IOM-a kažu da u prihvatnim centrima nije zabilježeno posjedovanje vatrenog oružja kod migranata, ali jeste priručno oružje noževi, ručne izrade, piše BHRT.

“Oni pri ulasku i izlasku iz centra svakodnevno budu provjereni. Imamo meteo detektore, a često se radi i provjera objekata-kontejnera u kojima oni borave”, kaže Dražen Rozić, koordinator IOM-a.

Većinu sukoba stvaraju migranti koji borave van kampova, zbog čega ih je i teško identifikovati. Od ilegalnih migranata i izbjeglica uzimaju se biometrijski podaci i otisci, fotografije, lična izjava, a potom se stupi u kontakt sa ambasadom zemlje iz koje su naveli porijeklo kako bi se utvrdio identitet.

U Službi za poslove sa strancima kažu da pojedine ambasade ne žele sarađivati. Identifikacija dugo traje, a nekad se dogodi da se identifikuje osoba, koja za to vrijeme izađe iz BiH.