Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u subotu da je uzrok povećanog priljeva ilegalnih migranata na granicama – u Bosni i Hercegovini odnosno u njezinu viznom režimu i da se to može riješiti tako da BiH uvede strože kriterije za ulazak na svoj teritorij.
“Mislim da će se to normalizirati nakon nekog vremena i da ćemo se vratiti na staro”, poručio je hrvatski predsjednik.
“Nitko na to ne gleda s odobravanjem”
Smatra da je problem u Bosni i Hercegovini, prenosi HRT.
“Problem je, nažalost, u Bosni i Hercegovini, to je operativni problem, to treba riješiti. Ja vjerujem da nitko u Bosni i Hercegovini na to što se događa, a događa se cijelo vrijeme, ne gleda s odobravanjem. I to je problem viznog režima koji Bosna i Hercegovina ima s nekim državama, odnosno nema s nekim državama čiji državljani slobodno dolaze u Sarajevo, slete na aerodrom i onda dalje idu u promenadu”, objašnjava Milanović.
Smatra da se tomu može stati na kraj.
“Pa evo, ja bih očekivao najviše da poduzmu Austrijanci i Nijemci, jer ti ljudi idu, ti migranti idu uglavnom kroz naš prostor da bi se dočepali iz sjevera. Treba razgovarati s vlastima u Bosni i Hercegovini jer neke države očito ne zadovoljavaju minimum kriterija EU-a. Bosna i Hercegovina nije u EU-u”, rekao je.
“Ako želimo biti isto društvo, trebali bi igrati po nekakvim pravilima. Neću reći – panislamska solidarnost, ali nekakva lakomislenost u pristupu i nekakva iluzija zajedničkog bratstva svih Slavena ili svih muslimana dovodi do ovakvih stvari. Ljudi dolaze bez ikakve kontrole. Tako je. Mislim da bi se to moglo i doslovno može riješiti tako da BiH uvede strože kriterije za ulazak u državu. Da ne može baš ući svako”, kaže Milanović.
“Staviš vojsku, bit će mrtvih”
Smatra da vojska na granicama ne bi bila dobro rješenje.
“Vojsci nije mjesto na granici, ali vidim da u Hrvatskoj postoji druga ideja, pa možemo razgovarati o tome, ali ja nisam za to. Ne čini mi se to pametno, vojska za to naprosto nije obučena. Staviš vojsku, bit će mrtvih”, poručio je.
Milanović smatra da bi najviše trebali poduzeti Austrijanci i Nijemci jer migranti uglavnom prolaze kroz BiH i Hrvatsku da bi stigli na sjever Europe.
Na pitanje je li problem u Europi koja se ne uspijeva dogovoriti o zajedničkoj politici azila, rekao je da je Europa izgubljena već godinama.
“Oni su dosta izgubljeni već godinama i ne znaju u stvari gdje im je glava, gdje rep. To je posljedica lakomislenosti i fasciniranosti nekim idealima, tipskim rješenjima, kao Europa bez granica, svi smo Europljani”, rekao je.
“Ne, mi smo hrvatski građani, Hrvati ako hoćeš, Slovenci, mi se razlikujemo, što ideš dalje to više. Prema tome, to treba shvatiti da bismo konačno mogli normalno živjeti, a ne svakih pet minuta ići u neke promjene i stalo pričati o nekim promjenama temeljnih ugovora, te se mijenja ovo, te se mijenja ono, to je permanentna nesigurnost i nestabilnost. Tako ne možeš normalno funkcionirati. Pa ćemo sad promijeniti način donošenja ovih odluka, pa više neće biti jednoglasja, pa ćemo onda preglasati Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, sutra Portugal. Ne, postoje nekakva pravila igre”, rekao je.
Migranti smješteni u Lipi: Hrvatski policajci nas tuku
Granica Bosne i Hercegovine ponovo je pod pritiskom. Od početka godine u nezakonitom prelasku spriječeno je oko 4.500 migranata, a u istom periodu u Bosnu i Hercegovinu ih je ušlo pet puta više. Vidljivo je to i u Unsko-sanskom kantonu koji je godinama unazad nosio i najveći teret migrantske krize.
Migranti, prije nego što krenu u tzv. game, najčešće borave u Privremeno-prihvatnom centru Lipa nadomak Bihaća koji je danas utočište za više od tisuću njih.
“Udarali su i druge”
Na uvjete se ne žale. Nakon nemilih scena i brojnih problema u proteklom periodu, danas kažu da imaju sve, ali podsjećaju da im je to samo usputna stanica. Pokušavajući prijeći granicu mnogi od njih se vrate s masnicama, ogrebotinama, oštećenim mobitelima.
U trenutnom ozračju u kojem se migracija tumači kao prijetnja, djelovanje protiv međunarodnih zakona o izbjeglicama i nasilje postali su opis posla za većinu graničara Europe, piše Anadolija.
“Za ovo su krivi hrvatski policajci. Nisam jedini. Udarali su i druge. Ove rane koje vidite na mojoj ruci su rane od pasa koje su puštali na nas”, priča migrant iz Afganistana dok pokazuje rezultate susreta sa, kako tvrdi, policijom u susjedstvu.
Zbog straha od novih posljedica žele ostati anonimni.
“Kada su nas uhvatili, ubacili su nas u jednu prostoriju i počeli udarati kao da smo životinje. Zatim su nas pretresli i oduzeli stvari”, dodaje migrant iz Maroka koji je tri puta bezuspješno pokušavao kročiti na tlo Europske unije.
Porastom broja migranata sve je više i “lova u mutnom”. I taksista na ulicama Bihaća koji je zadnjih godina nosio i najveći teret krize.
Porast broja taksista
Dok su se ture od kampa Lipa do samog grada ranije odvijale uglavnom noću, sada se to radi usred bijelog dana, navodno za dobre novce.
Proteklih godina je izdano skoro stotinu licenci, više nego što je propisano, ističe predsjednik Udruženja taksi vozača u Bihaću Zarif Zulić.
Pitanje koje se danas nameće je – ima li Bosna i Hercegovina uopće kapaciteta i spremnosti da odgovori na novi val? Najizraženiji problem u Graničnoj policiji je kadrovska nepopunjenost s obzirom na to da ovoj agenciji nedostaje šest stotina policajaca za obavljanje redovnih aktivnosti.
Manjak policajaca
Na terenu je stanje takvo da u praksi jedan policajac čuva nekoliko kilometara granice.
“Najveći broj nezakonitih prelazaka migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, odnosno u graničnom pojasu, a u prvih šest mjeseci zabilježena su i 33 kaznena djela krijumčarenja ljudi i organiziranje skupine ili udruživanja za izvršenje kaznenog djela krijumčarenja migranata”, kaže Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.
Dok ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić tvrdi da kriza trenutno ne postoji i da je stanje stabilno, drugi upozoravaju.
“Trenutno u kampovima imamo registriranih oko 2.700 migranata. Karakteristično je da se u Bosni i Hercegovini kratko zadržavaju i da je koriste kao tranzitno područje. Definitivno je da kriza nije iza nas i da se u idućem periodu ovom pitanju treba posvetiti velika pažnja. Ono što je jako važno, obzirom da sam tu radio, jeste da Granična policija što prije popuni svoje redove i uvjeren sam da će sve smanjiti za 50 posto”, smatra Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima.
U Bosni i Hercegovine je ove godine registrirano oko 25.000 migranata, najviše iz Afganistana, Maroka, Bangladeša, Pakistana, a zbog ratnih događanja na Bliskom istoku nije isključena mogućnost veće migracije.
