Intervju

Božinović: Migranti samo žele proći, kod nas oni ne čine kaznena djela

‘Migranti samo žele proći, kod nas oni ne čine kaznena djela’

Hrvatska vodi politiku u kojoj je ostala otvorena za izbjegličku populaciju, znači primamo izbjeglice iz Sirije koje su u potrebi. Za razliku od Ostojića, njegova vlada nije integrirala nijednu izbjeglicu, kaže Davor Božinović .

Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, gostovao je na N1 i komentirao aktualne teme, ponajprije one koje se tiču migranata i nadzora granica.

Je li situacija na granici tako zaoštrena kako kaže Ranko Ostojić, da je pitanje trenutka kad će pasti prvi metak i kad će prvi migrant na granici biti ubijen?

To su prije svega neodgovorne izjave, uopće predviđati da će netko biti ubijen i od strane hrvatske policije i od strane bivšeg ministra to nije odgovorno ni prema sustavu koji si vodio. Što se tiče situacije na granici, ja pokušavam više od godinu i pol dana ukazati na činjenice koje su bitne. Imamo migrantsku krizu koja je različita od one 2015. zbog činjenice da ljudi dolaze u velikim brojkama, da se i u Turskoj i u Grčkoj organiziraju da dođu u većem broju na granicu Europske unije, a to znači Hrvatske, i sve se to događa u situaciji kad postoji jedan međunarodni pravni okvir koji je potpuno neprimjeren ovoj situaciji. Sve zakonodavstvo o kojem pričamo je proizašlo iz konvencije UN-a o pravima izbjeglica iz 1951. godine i sve što je nadograđeno proizlazi iz te konvencije. Međunarodna zajednica je svjesna da je ovo druga situacija, zato se i krenulo u razne inicijative da se situacija primjeri vremenu u kojem jesmo.

Što to znači?

Sama činjenica da je UN prvi put otkad postoji krenuo u izradu konvencije ili kompakta o urednim i sređenim migracijama govori da migracije danas nisu ni uredne ni sređene niti se provode na način koji odgovara realnoj situaciji. Međutim, međunarodnoj zajednici treba vremena, neće to ići tako brzo. U međuvremenu Hrvatska neće postati žrtva neriješenih stvari na globalnoj razini.

Što to znači, kakav se režim provodi na granicama?

Provodi se stari režim. Izbjeglice treba smjestiti u prvu sigurnu zemlju. Ako govorimo o Siriji i ratu u Siriji, njima je prvo sigurno mjesto Turska. Kad krenu prema Europi, prva država članica im je ili Bugarska ili Grčka, međutim, prolaze i Bugarsku i Grčku. Oni žele zapadnu Europu, a zapadna Europa ih više ne želi, pogotovo ne u toj mjeri.

Ono što moramo prvo razlučiti je što su izbjeglice, što su ljudi u stvarnoj potrebi, a što su oni koji imaju legitimno pravo da traže mjesto gdje će bolje živjeti, a to nije obveza države da ih primi.

Znači li to da ljudi koji su sad u kampovima nisu izbjeglice?

Ako su pretežno iz Afganistana, Irana, Iraka, Tunisa, Alžira, Pakistana, možemo govoriti da tamo nije neka bajna situacija, ali nije rat. Međutim, oni su krenuli i teško je zamisliti scenarij po kojem će se oni vratiti tamo odakle su krenuli. Za ovo pitanje treba globalni odgovor, u Europi europski, a vidimo da se Europa po tome podijelila. Hrvatska vodi politiku u kojoj je ostala otvorena za izbjegličku populaciju, znači primamo izbjeglice iz Sirije koje su u stvarnoj potrebi. Za razliku od Ostojića, njegova vlada nije integrirala nijednu izbjeglicu, a mi smo integrirali 150, u pripremi je još 100. Prvih 50 i drugih 50 doći će do početka ljeta.

Gdje će biti smješteni?

Porin ili Kutina, a pokrenut će se postupak za izdavanje azila, i nakon toga će im se naći odgovarajući smještaj, jer smo povukli sredstva iz Europske unije, koja dajemo i uredu za međunarodno zbrinjavanje, ali to su ljudi i obitelji koji su u stvarnoj potrebi. To nisu oni koji bi htjeli živjeti i raditi u zapadnoj Europi.

Amnesty international, kao i druge organizacije, upozoravale su na brutalnost policije. Bila je i rasprava u Europskom parlamentu.

Kad govorimo o Europskom parlamentu, tih 20 zastupnika su zastupnici ljevice. Vrijeme je europskih izbora, i Ostojić je kandidat ljevice i nekoliko drugih također.

Mislite na Šareca?

Ja sam jučer odgovorio da je Hrvatska ispunila, Europska komisija je krenula u izradu završnog izvješća o spremnosti Hrvatske. Postoji osam poglavlja, a od osam, pet je već ove godine verificirano da je Hrvatska ispunila uvjete, za tri još očekujemo. Mi smatramo, jer smo poslali takav dokument, da smo ispunili uvjete.

Što su ta tri ključna poglavlja koja nismo ispunili?

Mislim da će biti vrlo lako, između ostalog, tu je šengenski informacijski sustav, gdje je Hrvatska u prvih par mjeseci primjene pokazala da je među državama koje imaju najveći tzv. broj pogodaka, to jest otkrivanja ljudi koji su suspektni i slično. Tehnički, ja ne dvojim u našu spremnost, ali Schengen je bio i cilj vlade Zorana Milanovića. Hrvatska je postala članicom 1.7.2013., oni nisu ni pokrenuli proces evaluacije. Odgovorno tvrdim da ništa nisu razumjeli, ukinuli su upravu za europske poslove, jer su mislili da nam ulaskom u EU to ne treba. Nisu razumjeli proces, nisu sudjelovali aktivno u razgovorima u formatu ministara i drugih razgovora u Europskoj uniji. Evo primjer, počinje migrantska kriza, Grčka i Italija jako lobiraju i uspijevaju izuzeti svoje zemlje od primjene dublinskih pravila. Hrvatska ne. Hrvatska uopće nije tamo ni prisustvovala sastancima niti razumjela o čemu se tamo govori i preko noći smo postali prva država ulaska, što znači da su onih teoretskih skoro 700.000 ljudi, da ih Njemačka i drugi nisu primili, svi mogli biti vraćeni u Hrvatsku. Ova Vlada je više napravila po pitanju Schengena nego što su prethodne Vlade mogle o tome, s obzirom na kapacitete, uopće razmišljati.

Prema vama, koji rok postavljate kad ćemo ispuniti uvjete?

Ja se čvrsto nadam da mi ispunjavamo te uvjete negdje do ljeta ove godine. Recimo da bi to bio neki rok, iako u ovom trenutku to najmanje ovisi o nama, više o kapacitetima Europske komisije. Sad su svi u nekim izborima. Međutim, htio bih naglasiti da su ovo vrlo ozbiljna pitanja, kojima će se baviti i naši unuci, i važno je da onima koji dolaze iza nas ostavimo situaciju koja je više manje sređena, dakle, da Hrvatska nije podložna bilo kojoj poziciji u kojoj bi rastao ekstremizam ili s jedne ili s druge strane. S jedne strane imate dio javnog mnijenja koji bi da se ti ljudi puste, a ima dio javnog mnijenja koji bi da se tu podignu žice i da vojska izađe na granice. Vlada vodi politiku da se u blizini naše autoceste, koja je ključ hrvatskog turizma, a on je u ovom trenutku glavni kruh, da se uz autocestu ne viđaju ni migrantska naselja, ali bome ni vojska. Mislim da u tome uspijevamo, jer migrantska kriza je u Hrvatskoj dvadeset i neko pitanje koje je važno i koje ljudi percipiraju kao bitno, međutim, ako se u kampanji to pitanje bude neodgovorno zaoštravalo, onda ćemo se drugačije morati nositi s time.

Vaš odgovor ljudima koji žive uz granicu?

Ove godine je zabilježeno nekih dvadesetak slučajeva, što kad statistički gledamo, ničim te županije po stanju sigurnosti ne odvaja od ostalih. Čim nešto primijete, treba zvati policiju, bolje to nego uzeti pravdu u svoje ruke. Policija će doći vrlo brzo i riješit će to pitanje. Koliko je zabilježeno kaznenih djela od strane migranata? Nema takvih situacija, uglavnom ti ljudi gledaju kako što prije proći, nije njihov motiv krađa ili napastovanje, oni gledaju kako prije proći. Hrvatska je među najsigurnijim zemljama ne samo u Europi, nego i šire. To je zato što hrvatska policija radi 24 sata dnevno. #granice #migranti #izbjeglice #davor božinović Send Twitter Viber Email Možda vas zanima i ovo:

24sata.hr