KOMENTAR

MIGRANTI NE ŽELE IZ BiH: Deportacija uljeza ili nestanak Bošnjaka!

Svi koji lažu javnost da su migranti “samo u prolazu”, trebaju se suočiti sa podatkom da gotovo svi migranti koji se nalaze na tlu BiH žele ostati ovdje, bez obzira što znaju da ne mogu prema Zapadnoj Evropi. Podatak od samo 190 njih koji su izrazili želju za povratkom je ništa u odnosu na apsolutnu većinu koja, očito je, svoju budućnost vidi u BiH. Treba apostrofirati i laž koja se svakodnevno čuje na javnim, državnim rtv servisima, da je u BiH “trenutno 7000 migranata”, iako se zna da ih je u BiH ušlo preko 60.000, a samo manjina se uspjela probiti preko hrvatske granice.
Migratnske horde svoju budućnost vide u BiH. A kako i ne bi vidjeli sebe uz Bošnjake, kad maloumni ili korumpirani Bošnjaci, predvođeni SDA i Islamskom zajedicom, ove horde bandita dočekuju kao “braću u vjeri”, sa kojima, čak, neke usijane glave planiraju da osvoje Republiku Srpsku, pa da se napravi jedna krijeposna muslimanska država. Biva, pustit će Evropa da bude muslimanska država… Možda i hoće, ali samo kao povod da se zatru Bošnjaci, bošnjačkom krivicom!
Količina tupavosti sa kojom ozbiljna masa Bošnjaka blehne u ovu invaziju srazmjerna je nacionalnoj tragediji koja upravo ide na Bošnjake! Dokle god Bošnjaci ne shvate da progon migrantskih bandi nema alternativu, jer je alternativa nestanak Bošnjaka, dotle će slijed događaja ići kao završnici genocida nad Bošnjacima.
U nastavku evo teksta koji tretira aspekte povratka migranata kućama, a zapravo razotkriva da je te bande jedino moguće silom pohasiti i deportovati u zemlje porijekla. Oni su došli da ostanu – to je definitivno jasno.
Razlozi za povratak migranata kućama znaju biti porodični, objektivni i politički, a neke su Krajišnici sami otjerali, jer im je dosta gostoprimstva.

Danas (srijeda) zasjeda Operativna grupa za nadzor migrantske krize Unsko-sanskog kantona, koja će, nakon prekjučerašnjih pregovora kod ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića, razraditi detaljniji plan akcije za smanjenje broja kampova i migranata u ovom kantonu.

Još nepotvrđeni detalji plana podrazumijevaju izmještanje migranata i kampova iz urbanih zona, kao što je ovaj u Biri, u kampove van grada, konkretno u kamp Lipa. Međutim, kod slučaja Mirala u Velikoj Kladuši još ne postoji adekvatna lokacija van grada. Kladušani ni to ne podržavaju, i dalje na društvenim mrežama iskazuju želje za potpuni odlazak migranata i protivljenje novim kampovima.
U nepreciziranom planu djelovanja ima prostora i za nadu, ali i skepticizam, dok ne treba izgubiti iz vida da je sve pokrenuto nakon “dešavanja naroda”. Zabrana prevoza putnika i sprečavanje ulaska migranata iz Republike Srpske kod Bosanske Otoke proizveli su konkretan efekat da su migranti zaista obeshrabreni za dolazak u USK. Dodajući tome i sve veći broj incidenata, gdje lokalni stanovnici širom Krajine tjeraju migrante, često i kroz fizički sukob, nije iznenađujuće da sve veći broj migranta odustaje od sna o životu na Zapadu. Oni kojima je svega dosta žele nazad, svojoj kući.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) još prije nekoliko godina pokrenula je inicijativu “Potpomognuti dobrovoljni projekat i reintegracije”, u sklopu kojeg je iz naše zemlje, od 2018. godine pa do danas, vraćeno ukupno 837 osoba. Najveći broj ih je vraćen u Iran (219), zatim Irak (144), Tunis (95), Tursku (93), Pakistan (81) i Alžir (71).
– Ovo je regionalna inicijativa i isti ovakvi projekti se provode u regiji zapadnog Balkana, a ne samo u Bosni i Hercegovini. I u svim zemljama su u potpunosti isti uslovi odlaska za migrante, pojašnjavaju u IOM-u.
Što se tiče cijele regije zapadnog Balkana, od 2016. godine u zemlje porijekla je vraćeno ukupno 1.860 osoba, i to najviše iz Irana i Iraka, dok je Pakistan na trećem mjestu, a slijede ga Alžir, Tunis i Maroko.

U migrantskim kampovima u Unsko-sanskom kantonu nalazi se oko 3.000 migranata, a procjene kantonalnog MUP-a su da ih još oko 7.000 ima izvan kampova

U Bosni i Hercegovini je trenutno prijavljeno 190 migranata koji žele da se vrate kući. Među njima je najviše Marokanaca (63), zatim Alžiraca (34) i Pakistanaca (26).
– Od ovih 26 (Pakistanaca, op. a.), za njih 24 je već organizovan povratak koji će se rješavati u septembru, oktobru ili novembru, dodali su u IOM-u.
Razlozi zbog kojih migranti žele da se vrate kućama su različiti. Uglavnom je to promjena situacije u zemljama porijekla, ali vrlo često navode i porodične razloge (bolest člana porodice, smrtni slučaj ili obavezu da se vrate). Osim toga, iscrpljeni su, neki od njih su ostali bez finansijskih sredstava i nemaju više novca kako bi platili dalje putovanje, pa se odluče na povratak kući.

– Neki od njih su po više desetina puta pokušali da pređu granicu i s obzirom na to da nisu uspjeli, odlučuju se na povratak u domovinu, dodali su u IOM-u.
Svi koji se prijave na povratak u domovinu su punoljetni, a u IOM-u kažu da su iz BiH imali jednog maloljetnika koji je uz poštivanje svih procedura i naših zakona vraćen kući, uz adekvatnu pratnju.
Također, prije pet dana IOM je otvorio konkurs za šest radnih mjesta. Traže osoblje koje će raditi na vraćanju migranata u uredima u Sarajevu, Bihaću i Velikoj Kladuši.