Iako je ukupni broj neregularnih migracija duž zapadnobalkanske rute u padu, krijumčarenje migranata postaje sve intenzivnije, sofisticiranije i opasnije, uz sve izraženije humanitarne posljedice. Posebnu zabrinutost izaziva rast broja kineskih državljana koji se na ovaj način pokušavaju domoći Evropske unije, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima centralno mjesto u regionalnom kontekstu.
Nakon rekordnog priliva migranata u Evropsku uniju 2015. godine, neregularni migracijski tokovi ovom rutom opadali su tokom posljednje dvije godine, ali su i dalje znatno iznad nivoa zabilježenih prije 2017. godine.
Ovi trendovi podudaraju se s naglim porastom krijumčarenja migranata. Zemlje članice EU su Frontexu tokom 2024. godine prijavile više od 15.000 krijumčara, što predstavlja novi rekord. Kombinirani migracijski tokovi duž istočnomediteranske rute, uključujući Zapadni Balkan, činili su 30 posto svih dolazaka u EU u 2024. godini.
Prema podacima vlasti Zapadnog Balkana, a koje je Feni dostavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH, tokom 2023. godine zabilježeno je više od 160.000 prelazaka, dok je od 2024. godine primjetan pad, djelimično kao rezultat pojačanih napora na razbijanju krijumčarskih mreža, posebno u Srbiji.
– Ipak, uprkos manjem broju evidentiranih prelazaka, krijumčarenje je postalo dominantan i intenzivniji način prelaska granica. Prethodni pokušaji “zatvaranja” zapadnobalkanske rute imali su paradoksalne efekte, a migranti koji samostalno uspiju proći cijelu rutu danas su rijetkost – naveli su iz IOM-a.
Njihovi podaci pokazuju da je u 2023. godini, 11 posto od 8.052 migranta koje je IOM intervjuirao u BiH, koristilo usluge krijumčara ili posrednika.
– Taj udio porastao je na 37 posto u 2024. godini, dok je u prvih šest mjeseci 2025. godine dostigao 50 posto. Što su migranti bliže Evropskoj uniji, veća je vjerovatnoća da se oslanjaju na organizirane krijumčarske grupe – kazali su iz ove organizacije.
Zapadnobalkanska ruta ostaje nastavak istočnomediteranske rute i do kraja oktobra 2025. godine bila je druga najaktivnija migracijska ruta prema Evropi, s 32 posto svih ulazaka. Između 2018. i 2024. godine vlasti Zapadnog Balkana zabilježile su ukupno 807.329 dolazaka.
Tokom 2024. godine zabilježen je pad od 66 posto u odnosu na 2023. godinu, dok je u 2025. godini zabilježen dodatni pad od 41,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine, sa ukupno 28.584 dolaska u prvih deset mjeseci.
Najzastupljenije zemlje porijekla migranata u 2025. godini su Egipat (20 posto), Afganistan (17 posto), Maroko (devet posto), Turska (šest posto) i Sirija (šest posto).
IOM upozorava da se većina neregularnih migracija odnosi na migrante koji su u regiju ušli bez viza ili putem krijumčarskih mreža, a ne na one koji su imali uredne radne dozvole. Ipak, izražena je zabrinutost zbog tzv. sekundarnih kretanja i napuštanja regularnog statusa, što je dovelo do inicijativa za jačanje zaštitnih mjera i praksi zapošljavanja.
IOM se zalaže za sigurnu, dostojanstvenu i dobro upravljanu regularnu migraciju kao ključni alat za smanjenje poticaja za neregularna kretanja, te omogućava asistirani dobrovoljni povratak i reintegraciju migrantima za koje je povratak siguran.
Iako je od 2024. godine zabilježen opći pad broja neregularnih migranata iz azijskih zemalja na Zapadnom Balkanu, izuzetak predstavljaju državljani Narodne Republike Kine. Njihov broj porastao je za 36 posto na godišnjem nivou, sa 421 migranta u 2024. na 527 u 2025. godini.
Bosna i Hercegovina bilježi najveći broj kineskih državljana u neregularnim situacijama u regiji.
Izvor: startbih.ba
