Pofesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Nedžad Korajlić kazao je za N1 kako nadležni u BiH ne upravljaju adekvatno migrantskom krizom te kako od sigurnosnih agencija koje nisu dobro opremljene i kojima daju male budžete očekuju da rade preko svojih mogućnosti.
Govoreći o sigurnosnom aspektu, Korajlić je rekao BiH kao zemlja nije pružila migrantima kvalitetan boravak i zbrinjavanje u skladu s međunarodnim pravima i konvencijama, te da je to jedan od uzroka njihovih pobuna i neadekvatnog ponašanja koje narušava sigurnosnu situaciju u BiH.
“To što mi imamo svojih političkih problema to se ne bi smjelo odraziti na te nesretne ljude. Mi ne možemo BiH posmatrati izolovano od svih međunarodnih zbivanja i tokova. Migranti su nestrpljivi, oni su davno krenuli iz svoje kuće. Oni nisu mogli znati prije tri godine da će se desiti pandemija ili neki drugi sigurnosni problem. Zemlje trebaju promptno reagovati, a mislim da se mi tu kao država i područje EU slabo snalazimo”, rekao je Korajlić.
Istakao je kako u BiH imamo migrante koji se ponašaju izuzetno strpljivo i korektno, ali kada pogledamo stanje koje im pružamo, iako je to maksimalno što možemo u skladu s našim uvjerima, to im daje pravo da reaguju iako ne nasilno.
“Opet je do tih ljudi koliko su učeni, šta mogu ili ne. Treba im se pružiti adekvatna pravna zaštita, liječenje itd. Među njima ima sigurnosno interesantnih osoba pa i onih koji su povezani s terorizmom. Mnoge te osobe nemamo u evidencijama sigurnosnih službi iz razloga što nemamo adekvatan prihvat tih osoba, oni bi trebali biti prihvaćeni na ulazu, a naš problem je unutar BiH gdje RS ne dozovljava da se prave takvi centri na njihovoj teritoriji. Tako bi jedino spasili i kantone, entitete, BiH i Evropu. Kod prihvata bi se radili ljekarski pregledi pa bi vidjeli da neki imaju povrede od metaka, gelera itd, pa bi se moglo utvrditi da li su ih dobili kao civili ili je riječ o osobama koje su bile na ratištu ili pripadale nekoj od organizacija koje su sigurnosni problem”, upozorio je Korajlić.
Naglasio je kako mu je “neshvatljivo da osobe koje su ušle u BiH jesu evidentirane, ali da te evideniju nisu ubačene u baze kako bi se provjerile”.
“Služba za strance ima nedostatak ljudstva i materijalnih sredstava, pa očekujemo od svojih agencija da to rade, ali kada pogledamo budžete, evo samo MUP USK su dobili 450.000 KM da pokriju probleme za pritvorske jedinice što je nedostatno za bilo šta drugo. Postavlja se pitanje šta je se četiri miliona koja su data za rješavanje problema u vezi prihvata migranata. Šezdeset miliona eura je došlo od EU za pomoć rješavanje migrantske krize, a nevjerovatnih šest posto je otišlo za jačanje institucija, ostala 94 posto otišla su za smještaj, ishranu i popunjavanje stotinjak zaposlenih. Oni su bitna karika, naravno, ali bitna karika je i sigurnosno tretiranje i prihvat migranata. S tih šest posto se ne mogu pokriti ni osnovni troškovi”, kazao je Korajlić.
Smatra kako bi bilo idealno da se prihvatni centri otvore na granicama BiH, Srbije i Crne Gore, ali da se nadležni poput Predsjendištva ne zalažu dovoljno za to.
“Dodik bi trebao voditi računa o BiH kao području koje je sigurnosno vrlo interesantno u zadnje vrijeme, ali imamo ponašanje kao da se radi o predsjedniku entiteta. Imamo i druge u Predsjedništvu koji se ne ponašaju adekvatno jer ne rade više, ne zalažu se i na traže rješavanje tog problema. Migrantska kriza će se sada iskoristiti za dobijanje političkih problema”, rekao je Korajlić.
Komentirajući izbor Selme Cikotića za ministra sigurnosti, kazao je kako “vjeruje da će on sa svojim timom raditi brzo na rješavanju ovog pitanja i da se mogu očekivati rezultati, ali da mu je potrebna podrška svih nivoa”.
“Ovdje imamo i problem organizovanog kriminala koji pokušava uvesti veći broj migranata i osoba koji pokušavaju preći granice zbog svog profita, a time se vrlo često zna od zlonamjernih obavještajnih službi i destabilizovati određena prodručja, ne samo BiH već i druge zemlje svijeta. To može biti složeno sigurnosno pitanje, psihološko i sociološko pitanje. Jesen i zima će pokazati svoje zube kada su u pitanju problemi s ekonomijom i dr. , a mi ćemo se vaditi i prebacivati na sigurnosne službe, a one rade maksimalno. Ali, mnogi drugi koji o tome odlučuju nemaju razumijevanja i to vidimo kada pogledamo budžet. Nemaju za osnovne troškove, a ne za nabavku dodatne opreme. Ne možete ovoliku granicu kontrolirati bez helikoptera, termokamera i drugih tehničkih pomagala. O tome se priča 5-6 godina, a situacija se usložnjava i proći ćemo najgore”, zaključio je Korajlić.
Izvor: Patria
