Piše: Bernd Riegert
Ministar unutarnjih poslova Dobrindt imao je za cilj smanjenje broja tražitelja azila. Na prvi pogled čini se da je rigoroznim mjerama u tome uspio, ali razlog vjerojatno nije “migracijski zaokret”.
Na kraju prošle godine njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) dao je pozitivnu ocjenu svom “migracijskom zaokretu”. Prema njegovim riječima, broj zahtjeva za azil u Njemačkoj pao je na oko 113.000 u 2025. – što je manje od 50 posto u odnosu na godinu dana ranije. Dobrindtovo Ministarstvo pripisuje pad strogim graničnim kontrolama i odbijanju tražitelja azila izravno na granicama. Te mjere su na snazi od njegovog preuzimanja dužnosti u svibnju.
Od tada Savezna policija pojačano provodi nasumične provjere na svim njemačkim kopnenim granicama. Prema navodima Savezne policije, oko 21.000 osoba nije smjela ući u zemlju zbog neposjedovanja važećih osobnih dokumenata. Otprilike 1.000 tih osoba je, prema informacijama policije, izrazilo želju za podnošenje zahtjeva za dodjelu azila i odbijen im je ulazak, iako su imali pravo na saslušanje. Sudovi su potvrdili ovo pravo u pojedinačnim slučajevima. Savezno ministarstvo unutarnjih poslova i dalje tvrdi da se odgovarajući europski zakon o azilu ne mora primjenjivati jer je Njemačka u “izvanrednom stanju”.
U razgovoru za list Bild ministar Dobrindt je rekao da se pitanjima migracija bavi jasno i dosljedno. “Tko nema pravo na zaštitu ne treba dolaziti – tko počini kazneno djelo mora otići. Širom svijeta je registriran jasan signal iz Njemačke da se migracijska politika u Europi promijenila”, objasnio je Dobrindt. Između ostalih mjera, nova vlada obustavila je spajanje obitelji tražitelja azila. Prije je bio dopušten ulazak 1.000 ljudi mjesečno u zemlju s ciljem spajanja obitelji.
“Ovo gotovo da nema nikakve veze s graničnim kontrolama”
Stručnjak za migracije Gerald Knaus smatra da pad broja tražitelja azila nije prvenstveno posljedica strože vladine politike i graničnih kontrola. On ističe da je prije svega kraj građanskog rata u Siriji 2024. bio glavni razlog zašto ljudi više ne napuštaju svoju domovinu. Prema Knausovom mišljenju, odlučujući faktor je situacija u zemljama podrijetla migranata. Mjesečni broj zahtjeva za azil ostao je konstantan na oko 9.000 mjesečno, i prije i nakon uvođenja strožih graničnih kontrola u svibnju, kaže Knaus.
„Nacionalnost broj jedan koja je dolazila u Njemačku tražeći zaštitu u posljednjih 10 godina više ne dolazi. Ovo je velika promjena i ako se nastavi, imat će trajne posljedice. Riječ je o vrlo malom broju i gotovo da nema nikakve veze s kontrolama na njemačko-poljskoj ili njemačko-austrijskoj granici“, rekao je za DW Knaus iz think tanka Europske inicijative za stabilnost (ESI).
Sporazumi EU-a o ponovnom prihvatu
Puno važnije od graničnih kontrola i nacionalnih mjera su, prema Knuasovom mišljenju, zaključci Europske unije iz prosinca 2025. godine koji dozvoljavaju sporazume s trećim državama o prijemu migranata. Ljudi koji su, primjerice, ušli u Italiju ili Grčku preko Libije mogli bi biti vraćeni u drugu zemlju u Africi bez provedbe postupka o azilu. Načelo slično funkcionira u okviru sporazuma s Turskom iz 2016. o ponovnom prihvatu sirijskih izbjeglica.
“Ako EU iskoristi ovu mogućnost, broj ljudi koji trenutno ilegalno putuju mediteranskom rutom mogao bi drastično pasti”, preporučuje znanstvenik Knaus. Ljudi ne bi riskirali prelazak preko mora ako znaju da ne mogu ostati u EU-u, smatra on. Prema informacijama Agencije EU-a za azil, mediteranska ruta preko Libije trenutno je najčešće korištena, a ujedno i najopasnija.
Kraj građanskog rata u Siriji ima utjecaj ne samo u Njemačkoj, već i u ostatku Europe. Broj prvih zahtjeva za azil u EU-u pao je za 25 posto između siječnja i studenoga prošle godine. Prema riječima europskog povjerenika za migracije Magnusa Brunnera, broj povrataka i deportacija povećao se za 20 posto..
Deportacije u Siriju “nerealne”
Više deportacija migranata bez prava boravka također je cilj vladajuće koalicije u Berlinu. Savezni ministar unutarnjih poslova Dobrindt želi u ovoj novoj godini povećati broj deportacija osoba koje moraju napustiti zemlju. Prošle godine bilo je 21.500 deportacija (od siječnja do studenoga), što je povećanje od 20 posto u odnosu na 2024.
Dobrindtova stranka CSU sada predlaže da se velikom broju sirijskih izbjeglica više ne produljuje zaštićeni status te da ih se vraća u Siriju. Gerald Knaus smatra da je to prijedlog koji je nemoguće provesti. Sirijska vlada se, kaže, mora s time složiti, a vjerojatno bi bili pokrenuti deseci tisuća sudskih postupaka u Njemačkoj. “Očekivanje da bi se veliki broj ljudi mogao vratiti u Siriju ili biti deportiran, s obzirom na sve što znamo, potpuno je nerealno. To se neće dogoditi, čak i ako bi to možda bilo pravno moguće prema Zakonu o azilu”, smatra Gerald Knaus.
IZvor: DW
