Manje migranata ulazi u EU nego prije nekoliko godina, dok istovremeno raste broj naloga za povratak u matične zemlje, pokazuju novi podaci Eurostata koji upućuju na srednjoročni trend.
Naime, od 2022. godine broj novih migranata koji ulaze u EU kontinuirano se smanjuje s 5,4 milijuna na 4,5 milijuna u 2024. godini, što predstavlja pad od 24 posto. Međutim, još nije vrijeme za predah jer su te brojke i dalje velike. U 2025. godini smanjen je i broj tražitelja azila kojima je odobren status zaštite. Taj broj pao je na 361.000, najnižu razinu od 2019. godine.
Povećan je i broj protjerivanja i povrataka migranata. Broj naloga za repatrijaciju prošle je godine dosegnuo gotovo pola milijuna, što je najviša razina od 2019. Iako se stvarno vrati samo dio migranata, prošlogodišnjih 155.000 deportacija bilo je najviše od 2020. godine. Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner izjavio je za Europe in Motion da je EU “u završnoj fazi najveće reforme europskog sustava azila i migracija do sada”.
“Njome jačamo zaštitu naših vanjskih granica i uvodimo najmoderniji sustav upravljanja granicama na svijetu — sustav Entry/Exit”, rekao je i dodao kako EU također jača suradnju s trećim zemljama kako bi upravljala migracijama i spriječila ilegalne prijelaze granice i krijumčarenje migranata, no naglasio je da je “pred nama još puno posla”.
Dosta ih na kraju ne napušta zemlju
Najviše deportacija u 2025. godini provela je Njemačka (oko 30.000), zatim Francuska (gotovo 15.000) i Švedska (više od 11.000). Istovremeno, Francuska izdaje daleko najviše naloga za povratak, čak 138.000, dok je Njemačka na 55.000, a slijede Španjolska (54.000) i Nizozemska (32.000). Međutim, velika većina osoba koje su u Francuskoj dobile nalog za povratak na kraju nije napustila zemlju.
Razlika između broja naloga i stvarnih deportacija objašnjava se poteškoćama u utvrđivanju zemlje podrijetla, dok se u drugim slučajevima deportacije odgađaju zbog zdravstvenih razloga ili obustavljaju kada je riječ o maloljetnicima bez pratnje. Najčešće vraćeni migranti u 2025. godini dolaze iz Turske, Gruzije, Sirije i Albanije, dok se najviše odbijanja na granicama bilježi u Poljskoj (gotovo 30.000) i Francuskoj (više od 12.000), iza koje je Hrvatska s 12.090 osoba odbijenih na granici.
U 2025. godini odbijen je ulazak za 133.000 osoba, više nego 2024. i 2023. godine. Najčešći razlog odbijanja ulaska, prema Eurostatu, bio je taj što osobe nisu imale valjano objašnjenje svrhe i uvjeta boravka, što čini 30 posto slučajeva. Dodatnih 17 posto već je provelo tri mjeseca u EU-u tijekom razdoblja od šest mjeseci. Istodobno, 15 posto osoba nije imalo važeću vizu, dok je 13 posto odbijeno zbog upozorenja vezanih uz njihov boravak u zemlji, objavio je Euronews.
Izvor: direktno.hr/
