Zastupnička grupa CSU-a u Bundestagu održava danas, 6. siječnja 2026., svoj zatvoreni sastanak. Stranka namjerava do četvrtka definirati svoje političke prioritete za 2026. Važno je napomenuti da je CSU dio sadašnje savezne vlade, zajedno s CDU-om i SPD-om. Prema do sada dostupnim informacijama, CSU poziva na znatno stroži pristup migracijama, azilu i deportacijama, kao i na oštrije posljedice prema imigracijskom zakonu za određena kaznena djela.
Sirija: Odlazni centri i deportacije putem redovnih letova
CSU u Bundestagu želi dodatno pooštriti migracijsku politiku. Ključna tema o kojoj će se raspravljati na konferenciji je Sirija . Stranka poziva na povećanje deportacija u zemlju , tvrdeći da su za mnoge Sirijce izvorni razlozi za zaštitu na temelju kojih su dobili azil u Njemačkoj prestali postojati završetkom građanskog rata.
U tom kontekstu, CSU poziva na takozvani “plan povratka”. Ovaj plan bi se u početku trebao usredotočiti na dobrovoljne odlaske . Istodobno, plan predviđa brže pokretanje deportacija ako ljudi ne odu dobrovoljno. Ulomci koji su izašli na vidjelo izričito spominju povratak “ako je potrebno, čak i protiv volje” pogođenih.
CSU (kako je određeno u koalicijskom sporazumu vlade ) navodi kriminalce i potencijalne prijetnje kao primarnu ciljnu skupinu. Njihova deportacija bit će još dosljednija 2026. godine.
Kako bi se olakšale deportacije, CSU također poziva na nove strukture. Zahtijevaju nacionalne centre za odlazak gdje bi se odlasci pripremali, koordinirali i ubrzavali. Osim toga, stranka predlaže namjenski terminal za deportaciju na aerodromu u Münchenu kako bi se centralizirali povratci.
U tom kontekstu spominju se i redovni letovi: CSU želi omogućiti deportacije ne samo putem posebnih letova, već i putem redovnih zračnih veza.
Afganistan: CSU poziva na redovite deportacije
Osim Sirije, CSU također navodi Afganistan kao još jednu zemlju odredišta za deportacije . Stranka govori o “ofenzivi deportacija” 2026. godine. Cilj je znatno više deportacija i stroža provedba postojećih obveza napuštanja zemlje.
Politički, to znači da, prema viziji CSU-a, deportacije ne bi trebale dugoročno utjecati samo na kriminalce, već i na druge osobe s odbijenim ili nesigurnim statusom boravka .
Automatski gubitak statusa zaštite po povratku kući
Još jedan prijedlog CSU-a odnosi se na osobe sa zaštićenim statusom koje putuju u svoju zemlju podrijetla . Prema planu stranke , zaštićeni status trebao bi se automatski opozvati ako oni kojima je odobrena zaštita odu na odmor ili poduzmu privatna putovanja u svojoj zemlji.
Razlog tome je što svatko tko se vrati u zemlju od koje je tražio zaštitu svojim ponašanjem pokazuje da mu više nije potrebna zaštita. Stoga bi mu status zaštite tada trebalo opozvati.
Ukrajina: strožiji stav – posebno prema radno sposobnim muškarcima
Prema raznim medijskim izvješćima , u dokumentu se spominju i izbjeglice iz Ukrajine . CSU zahtijeva da posebno ukrajinski muškarci vojno sposobne dobi doprinesu obrani svoje zemlje. Međutim, kako će se taj zahtjev konkretno provesti ostaje nejasno u do sada objavljenim dijelovima.
Vođa stranke CSU Markus Söder već je postavio slične zahtjeve u jesen 2025. To je bio odgovor na ublažavanje ukrajinskih ograničenja izlaska za muškarce u dobi od 18 do 22 godine. U to vrijeme, Söder je pozvao i EU i njemačku vladu da izvrše pritisak na Ukrajinu kako bi poništila ta ublažavanja.
Ako Ukrajina ne ponovno uvede ograničenja za odlaske, EU mora reagirati i izmijeniti Direktivu o masovnom priljevu , izjavio je Söder u studenom. Međutim, Söder nije detaljnije objasnio što bi takva izmjena ili pooštravanje direktive moglo značiti.
Boravak i naturalizacija: Strože posljedice za ekstremizam i kaznena djela
U pitanjima prava na prebivalište i državljanstvo, CSU poziva na strože mjere protiv pojedinaca koji krše slobodan i demokratski osnovni poredak . Javni pozivi na uspostavu islamističkog “kalifata” trebali bi u budućnosti biti predmet strožeg kaznenog progona.
Istodobno, posljedice povezane s imigracijom trebale bi biti lakše provesti. Svatko tko odbacuje slobodni i demokratski osnovni poredak , poziva na njegovo ukidanje ili počini antisemitske zločine trebao bi biti brže deportiran i izgubiti dozvolu boravka .
U slučaju osoba s dvojnim državljanstvom, CSU također predlaže oduzimanje njemačkog državljanstva kao moguću posljedicu.
Tražitelji azila: Traži se veći osobni doprinos
CSU također poziva na promjene socijalnih naknada. Konkretno, tražitelji azila trebali bi biti snažnije obvezani da koriste vlastitu imovinu za pokrivanje troškova boravka u Njemačkoj. Prema CSU-u, to bi se trebalo primjenjivati bez obzira na njihovu zemlju podrijetla.
Točno koja bi imovina bila pogođena i u kojoj mjeri još nije javno poznato.
Sloboda kretanja u EU: Pravila će se pooštriti
Druga točka odnosi se na slobodu kretanja u EU . CSU kritizira činjenicu da se građani EU smatraju zaposlenicima čak i s niskom razinom zaposlenosti te iz toga mogu ostvariti široka prava – na primjer u vezi s pravom boravka ili socijalnim naknadama.
Stranka stoga poziva na užu definiciju pojma “zaposlenik”. Cilj je bliže povezati status zaposlenja sa stvarnim, relevantnim plaćenim zaposlenjem, a ne s radnim vremenom.
Oštre kritike drugih stranaka – uključujući CDU
Zahtjevi CSU-a nailaze na kritike diljem stranaka, posebno u pogledu mogućeg povratka u Siriju i Afganistan.
Zastupnik SPD-a Ralf Stegner kritizira planove u Der Spiegelu kao “populističku politiku”. Povratak u Siriju ne bi trebao biti prisilan, tvrdi Stegner, posebno ne u “potpuno razorene katastrofom pogođene regije”. Takav povratak “ne može se očekivati”.
Zamjenica predsjednika parlamentarne skupine SPD-a, Sonja Eichwede, istaknula je integraciju mnogih pogođenih. „Veliki broj Sirijaca iznimno je dobro integriran“, rekla je. Mnogi daju „vrijedan doprinos“ na radnim mjestima koja podliježu doprinosima za socijalno osiguranje. Stoga se deportacije „uvijek provode s obzirom na specifičnu situaciju na terenu“.
Lijeva stranka bila je posebno kritična. Njihova glasnogovornica za unutarnju politiku, Clara Bünger, optužila je CSU da se ponaša kao da su Sirija i Afganistan sigurne zemlje povratka. Deportacije u regije pogođene nasiljem, proizvoljnom vlašću i kršenjem ljudskih prava vrlo su problematične s pravnog stajališta.
U vezi s Ukrajinom, Bünger je također rekao: „Svatko tko sada vrši pritisak na ukrajinske izbjeglice dovodi u pitanje zaštitu ratnih izbjeglica.“
Kritike stižu i iz sestrinske stranke, CDU-a. Dennis Radtke, predsjednik radničkog krila CDU-a , rekao je za Süddeutsche Zeitung da se slaže sa zahtjevima “90 posto”. Istovremeno je postavio pitanje zašto se migracijama i dalje pridaje toliko snažnog značaja dok se druga važna pitanja ignoriraju. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt već je “ispunio očekivanja” u vezi s migracijskom politikom – dovoljno je nastaviti ovim putem.
Kontekst: Što ovi zahtjevi znače za migrante?
Važno: Izjava o stavu nije zakon.
Zahtjevi CSU-a ne dovode automatski do promjene trenutne pravne situacije . Čak i ako CSU, kao dio savezne vlade, vrši politički pritisak, zakonodavne promjene prvo bi morale proći kroz formalni zakonodavni proces ili – u mnogim slučajevima – biti koordinirane na razini EU-a.
Za one na koje se to odnosi, to znači: Trenutno se ništa pravno ne mijenja . Status zaštite, boravišne dozvole , socijalne naknade i postupci naturalizacije ostaju nepromijenjeni.
Sljedeće i dalje pravno vrijedi:
- Opće odluke u pravu azila i boravka su nedopustive.
- Status zaštite, opoziv, protjerivanje i deportacija uvijek se moraju ispitivati od slučaja do slučaja .
- Čimbenici poput osobnog rizika, duljine boravka u Njemačkoj, obiteljskih veza, integracije i zaposlenja igraju važnu ulogu u procjeni statusa boravka.
- Čak je i oduzimanje zaštićenog statusa – na primjer zbog putovanja kući – trenutno moguće samo nakon reguliranog postupka, a ne automatski.
Nadalje, pravo boravka ukrajinskih izbjeglica temelji se na uredbi na razini cijele EU. Promjene bi bile moguće samo odlukama na europskoj razini i trajale bi neko vrijeme.
Za mnoge migrante i dalje može biti korisno pomno pratiti politička zbivanja i imati na umu vlastiti status boravka – posebno u slučaju privremenih dozvola, tekućih pravnih postupaka ili planiranih putovanja u domovinu.
Međutim, u ovom trenutku nema mjesta panici. Sve dok se ne donesu novi zakoni ili ne izdaju obvezujući propisi, na snazi ostaje trenutna pravna situacija.
Izvor: migrando.de
