Iako su bh. kompanije i te kako zainteresovane za stranu radnu snagu, lideri poslodavaca poručuju da ne računaju na migrante koji su trenutno ovdje, ali se nadaju onima koji bi migrirali ka BiH s namjerom da se zaposle u nekoj od naših firmi.
Inače, u nedavno prezentovanoj studiji, koju je naručila Međunarodna organizacija za migracije (IOM), čak dvije trećine naših kompanija se izja-snilo da su zainteresovane da zaposle migrante.
U toj studiji, u kojoj su učestvovale desetine domaćih firmi (45 iz Federacije BiH i 15 iz Republike Srpske), njih 67 odsto je pokazalo interesovanje da angažuje migrante.
Međutim, lideri poslodavaca u BiH kažu da ne računaju na migrante koji su trenutno u BiH, jer je njihov cilj da se domognu Zapada, ali je, poručuju, poslovnoj zajednici i te kako potrebna strana radna snaga.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da, ako se u ovom istraživanju misli na zapošljavanje migranata koji su već došli u BiH, od toga nema ništa.
“Njima je BiH tranzit i oni odoše dalje. Možda je jedan odsto njih spremno da rade. Ali ako pričamo o zapošljavanju stranaca, ljudi koji će doći sa radnim dozvolama, to i te kako ima smisla. U nedostatku naše radne snage, mi nemamo izbora”, rekao je Smailbegović za “Nezavisne novine”.
I Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da ne zna za one, izuzev nekoliko slučajeva, koji su zaposlili migrante koji su u “prolazu” kroz BiH, te dodaje da je taj proces pravno komplikovan.
“Međutim, mislim da iz dana u dan raste svijest poslodavaca da je jedino rješenje za nedostatak radne snage u stvari zapošljavanje stranih radnika, a to se pokazalo i na primjeru Srbije i Hrvatske. To je normalan proces”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, strana radna snaga može popunjavati radna mjesta kao što su građevinarstvo i neke vrste proizvodnje.
“Ali imam informaciju da je počela dolaziti i kvalifikovana radna snaga u jednu firmu”, naveo je Trivić.
Laura Lungaroti, šefica Misije IOM-a za BiH i regionalna koordinatorka za zapadni Balkan, istakla je nedavno da je potrebno da se sagledaju različiti aspekti radnih migracija.
“Moramo da istražimo ovu dimenziju, odnosno sagledamo socioekonomsku ulogu migranata kada se radi o društvu i privredi BiH”, kazala je Lungarotijeva.
Ona, istovremeno, ističe kako postoji velika potreba za radnom snagom u BiH, posebno u turizmu i IT sektoru, te građevinarstvu i oblasti zdravstva, potcrtavajući kako je u tom pogledu potrebno iznaći odgovarajuća sistemska rješenja.
Izvor: N1
