Aktuelno

Usvojeni zaključci o migrantskoj krizi

Usvojeni zaključci koje su predložili poslanici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta sa područja Unsko-sanskog kantona za rješavanje migrantske krize na području tog kantona. Zaključke je podržalo 68 poslanika.

Predloženi zaključci za rješenje migrantske krize
Poslanici sa područja Unsko-sanskog kantona predložili su zaključke kojima se predlaže način rješavanja migrantske krize na području ovog kantona. Od Vlade Federacije BiH je zatraženo da iz tekućeg granta dodijeli tri miliona KM za potrebe Kantonalne bolnice i domova zdravlja u USK.

Od Vlade i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske traži se da u koordinaciji sa Ministarstvom bezbjednosti u Savjetu ministara i Graničnom policijom Bosne i Hercegovine uspostave veći angažman u zaštiti granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, te zabrane transport migranata preko teritorije Republike Srpske u Unsko-sanski kanton.

Potpisnici zahtjeva od Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine traže da pokrenu procedure izmjene i dopune Zakona o strancima u kojem bi bile izmijenjene odredbe koje se odnose na ograničenje broja lica koje mogu zatražiti azil u Bosni i Hercegovini.

Od vlasti na državnom nivou zatražena je i izrada strategije za upravljanje migrantskom rutom, kako bi teret krize bio ravnomjerno raspoređen na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

U predloženim zaključcima od Vlade Federacije BiH traži se da donese odluku o zabrani vršenja usluga javnog prevoza migranata na području cijele Federacije BiH.

Poslanici sa područja Unsko-sanskog kantona zatražili su od ostalih poslanika da podrže predložene zaključke, jer smatraju da će njihovim usvajanjem biti riješen veliki problem sa kojim se već duže vrijeme suočava ovaj kanton.

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić zatražio je da se u Federaciji BiH formira koorodinaciono tijelo koje će upravljati migrantskom krizom, a koja je, kako je rečeno, najviše opteretila Unsko-sanski kanton.

Ružnić smatra da se pod hitno mora donijeti strategija o upravljanju migracijama.

Podsjetio je i da su prvi migranti dočekani u aprilu 2018. godine, kada kreće nekontrolisan priliv.

“Od tog momenta kantonalne vlasti traže da se i drugi nivoi vlasti uključe u rješavanje ovog problema. Velika Kladuša i Đački dom u Bihaću bile su prve lokacije na kojima su se smjestili migranti. Kulminacija dolazi u oktobru kada građani prave proteste u cilju da se zaustavi priliv migranata”, rekao je Ružnić.

Na području Bihaća, Cazina i Velike Kladuše bilo je više od 8.000 migranta koji nisu imali smještaj.

“Smatrali smo da se svakom krizom može upravljati i sačuvati dostojanstvo građana. Tražili smo da se ovaj problem ne rješava na način da se izmjesti u drugo dvorište. Od Ministarstva sigurnosti BiH dobili smo odgovor da strategije o upravljanju migracijama nema i do danas nismo dobili ništa što smo tražili od viših nivoa vlasti. U četiri prihvatna centra tražili smo da se uspostave pravila ponašanja, ni to nismo dobili”, naveo je Ružnić.

Zaključio je da se sve mora učiniti kako ne bi došlo do novih protesta građana Bihaća jer će proljeće, kako smatra, izazvati još veći priliv migranata.

Inicijatori tematske sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH o migrantskoj krizi Hamdija Abdić i Albin Muslić poručili su da poslanici trebaju biti jedinstveni u pogledu rješavanja migrantske krize, bez obzira na političku opciju kojoj pripadaju.

“Pokušajmo izaći jači s ove sjednice. Migrantska kriza nije problem samo USK-a već čitave Bosne i Hercegovine”, dodao je Muslić.

Poslanik Hamdija Abdić smatra da se trebaju izdvojiti određena finansijska sredstva kako bi adekvatno bili riješeni problemi u vezi sa migrantskom krizom.

Zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima Mirsad Buzar izjavio je da je Služba prošle godine registrirala i bimoetrijski obradila blizu 24.000 migranata, od kojih je većina izrazila namjeru za traženje azila. Iako većina njih nemaju dokumente, nedostatak dokumenata ih ne može spriječiti pristupu međunarodnoj zaštiti.

“U prva četiri mjeseca ove godine imamo povećanje za 100 posto migranata u odnosu na isti period prošle godine, jer ih je registrirano blizu 6.000. Služba je tokom 2018. i 2019. godine pod nadzor smjestila blizu 90 migranata s područja USK koji su narušavali sigurnosnu situaciju na tom području. Trenutno nemamo dovoljan broj kapaciteta za smještaj migranata u Imigracioni centar kako bismo smještali migrante i udaljili iz BiH”, kazao je Buzar.

BHRT