Biznis inkluzije

Ko plaća slovenskog profesora Andreja Kurnika da drži lekcije po BiH o integraciji tzv. migranta u bosanskohercegovačko društvo?

Priča slovenskog profesora Andreja Kurnika, koju možete pročitati u nastavku,  još je jedan  u nizu pokazatelja kako je sva mašinerija upravljena ka razvijanju empatije našeg naroda prema tzv.migrantima, i ubjeđivanju da onog ko nas teroriše u našoj vlastitoj zemlji treba prihvatiti i integrirati u naše društvo.

Andrejeva poruka je da  integrišemo i da se solidarišemo sa tzv.migrantima, a da pri tome zaboravimo da Bosna i Hercegovina nije u stanju integrirati mlade ljude čiji prosjek fakultetskih diploma iznosi 9,8., da zaboravimo mlade, koji su po nekoliko godina bili prisiljeni na rad od 400-500 KM mjesečnoa, dok je ta ista EU primila i dalje prima one koji  mogu u ovoj zemlji napraviti nešto dobro i kvalitetno. Zašto EU nije integrirala one ilegalce koji su već na njenom teritoriju? Zašto i dalje prave probleme? Ovo i jeste problem koji je stvoren u Briselu iza zatvorenih vrata javnosti.

Migranti i izbjeglice su stvarnost Bosne i Hercegovine više od godinu dana. Za njih se brinu solidarni građani, lokalne vlasti sa skromnim mogućnostima i međunarodne organizacije. Čini se da ih viši nivoi vlasti ne znaju i/ili ne žele zbrinuti. Za vlast RS-a mogući ostanak dijela ljudi koji su u potrazi za boljim životom nije prihvatljiv.

Bosanskohercegovačko društvo je podijeljeno u stavu o njima. Jedni jesu solidarni i tolerantni prema, drugi otvoreno negoduju. U raspravi o migrantima i izbjeglicama od ovih drugih se ponekad čuje i govor mržnje.

Profesor Univerziteta u Ljubljani Andrej Kurnik je zajedno s lokalnim stanovništvom pomagao ljudima koji zbog nehumanih uslova života migriraju s azijskog i afričkog kontinenta. Njegova solidarnost prevazilazi granice slovenske države. Bio je u bosanskoj Krajini pomažući migrantima i izbjeglicama.

Razgovarao: Benjamin Redžić

Svojim iskustvom želi doprinijeti odgovarajućem odnosu prema njima.

Institucionalna i društvena reakcija na njihov dolazak u Bosnu i Hercegovinu, da li početi s njihovom integracijom i, ako da, na koji način, koliko (ni)su promijenili evropski kontinent – teme su o kojima smo razgovarali s Kurnikom na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.

Bosanci i Hercegovci su solidarni

Podsjetio je na brojne razloge migracija stanovništva koje su nezaobilazne izdvojivši neuslovnost pojedinih dijelova svijeta za život i globalizaciju. Nejednakost je naveo kao stvarnu prepreku ljudima da se slobodno kreću. Za njega je ključno sljedeće pitanje:

“Ključno je pitanje kako se odnosimo prema tome. Sigurno da u glavi trebamo imati širu sliku da budemo solidarni s tim ljudima. Recimo u Bosni i Hercegovini postoji ogromna solidarnost sa strane ljudi. Ali, imate jedan odnos, reakciju vlasti koja je nevidljiva u toj solidarnosti ne vidjevši u njoj priliku da se može upravljati tim procesom na human način, a kojim će se uspostaviti povjerenje između lokalnog stanovništva i migranata i izbjeglica. Zbog toga stvari izgledaju kaotično. Zbog toga raste jaz između njih.”

Jedan je od onih koji smatra da Evropska unija eksternalizira ovaj problem dodjeljujući zemljama koje nisu članice ulogu čuvara granica Unije. Upozorio je da se u eksternalizaciji koriste i nedemokratska sredstva, naglasivši za portal Radiosarajevo.ba sljedeće:

“Slovenska policija na granici već duže vremena ne dozvoljava da zamole za azil, nego ih automatski vraća u Hrvatsku. Onda ih hrvatska policija vraća u Bosnu i Hercegovinu. Na taj način Evropska unija stvara probleme za države koje nisu članice.”

Za profesora Kurnika je teško zamislivo da Bosna i Hercegovina bude krajnja granica Evropske unije, što bi zahtjevalo postavljanje fizičkih prepreka za migracije, jer je kroz historiju bila most između različitih kultura.

“Ovo je globalni problem na koji mi možemo teško utjecati. Ovo je samo posljedica globalnog razvoja koji je priustan već decenijama. Bit će jedan protest stanovništva u Sloveniji gdje će oni tražiti da se napravi neki zid. Time nisi ništa rješio jer će problem postojati. Puno je bolje da steknemo hrabrost i suočimo se s tim. Na taj način da pokažemo empatiju”, njegova je preporuka.

Moguće je da prihvatni centri postanu hot spotovi

Naveo je da je dolazak migranata i izbjeglica postojeće probleme u Bosni i Hercegovini učinio vidljivijima, te da ih Evropska unija svojom reakcijom na ovo pitanje samo otežava.

“Umjesto da Evropska unija sarađuje s bosanskohercegovačkim vlastima, ona sudjeluje s međunarodnim organizacijama koj jesu značajne. Ali, u isto vrijeme vi ne možete upravljati migracijama da dodatno pogoršavate situaciju i dodatno naglašvate dezintegrativne procese. Imate i tu neku predrasudu, ne samo kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, nego i svih tih zemalja koje nisu core evropske zemlje. Postoji neka predrasuda da to nisu neki ljudi koji su sposobni da sobom vladaju, kao da trebaju neki paternalistički pristup. Pa kao trebamo uspostaviti neke paralelne strukture od države. Veoma je to štetno za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je profesor Kurnik za portal Radiosarajevo.ba.

Kao poseban problem je istakao i etnonacionalizam u Bosni i Hercegovini koji zloupotrebljava prisustvo migranata i izbjeglica.

Upitan da li je moguće da Bosna i Hercegovina bude hot spot zajedno s još nekim državama, odgovorio je:

“Brojevi nisu baš veliki… Ne vidi se sa strane Evropske unije neka politika da se ovdje uspostave hot spotovi. Ali, u isto vrijeme na praktičnoj razini, stvari idu u tom smjeru. U Unsko-sanskom kantonu se pokušavaju suočiti s tom situacijom uspostavaljući velike prihvatne centre. Sada se govori da ti prihvatni centri moraju biti izvan urbanih sredina. To je proces koji može voditi da se uspostave neki veći kampovi gdje bi međunarodne organizacije i Evropska unija pravile selekciju.”

Početi s integracijom

Uočio je da se o migrantima i izbjeglicama može skrbiti na drugačiji način, a to je ono što je nazvao decentralizirani smještaj.

“Tako da lokalno stanovništvo bude uključeno u procese od kojih će imati neku ekonomsku korist od toga. Istovremeno da se migranti i izbjeglice ekonomski uključe. Besmisleno je izdvajati milione za neke prihvatne centre koji će možda na kraju biti hot spotovi. Bolje bi bilo da to ide za lokalno stanovništvo koje želi pružiti pomoć. Imate ljude koji su otvorili svoje restorane, počeli su da kuhaju, koji su otvorili svoje kuće – zašto ne bismo napravili model decentraliziranog smještaja”, kazao je.

Saglasan je da već treba početi razmišljati o integraciji i ukazao je da je to stav i stanovnika s kojima je razgovarao u Krajini jer je neminovno da će jedan dio tih ljudi ostati u Bosni i Hercegovini dodavši:

“Uvijek kada se priča o integraciji, to je jedna šira stvar. To je integracija različitih kategorija. Zašto se ovo ne uporedi s pitanjem mladih ljudi koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu – ljudi idu tamo gdje misle da će im biti dobro. Kada govorimo o suočavanju s migracijama, mi možemo naše društvo napraviti bolji, ali možemo ga napraviti puno lošijim. Ako pravimo zidove, onda pravimo puno lošije društvo.”

Ne čuje se glas dobronamjernih

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, profesor Kurnik je poručio da solidarni ljudi nemaju prostora da izraze stav u javnom govoru ne poricajući da postoje oni koji se sa stereotipima i predrasudama odnose prema ovim ljudima.

“Imate lokalne centre moći koji imaju medije i onda oni serviraju neke informacije koje su u velikoj mjeri bazirane na lažima. Sigurno da toga ima. Nije to samo problem Bosne i Hercegovine, već i Slovenije. Samo što je ovdje možda više izražen jer bosanskohercegovačko društvo pluralno, multikulturno i multietničko. Vi imate problem ekskluzivističkog etnonacionalizma. Svaki etnonacionalizam je netolerantan i isključiv je naspram drugog i drugačijeg. To je pitanje inkluzivnosti bosanskohercegovačkog društva u smislu da bude mjesta za drugačijeg”, naglasio je.

Uvjeren je da je u Bosni i Hercegovini više onih koji imaju pozitivan odnos prema migrantima i izbjeglicama podsjetivši se razgovora s Bosancima i Hercegovcima koji su i sami bili u izbjeglištvu svijesni, kako je kazao, da su tabloidni mediji skloni da za probleme krive drugog i drugačijeg dodavši:

“To se događalo i izbjeglicama iz bivše Jugoslavije. U Njemačkoj su tabloidi bili puni fake newsa za bilo šta što se dogodilo. Sve je pripisivano migrantima. Teško je da se to zaboravi. Ljudi znaju šta znači uzimati slobodu i trpate ih u centre. Zbog toga postoji mogućnost ovdje da se stvari odvijaju drugačije. U Sloveniji to nije slučaj. Bilo je toga poslije Drugog svjetskog rata, ali se to zaboravilo. Oni su sada spremni da ljudi budu zatvoreni u nekim logorima – nažalost.”

Evropska unija nije zatvorila granice, zainteresovana je za selekciju

U nastavku razgovora za portal Radiosarajevo.ba, profesor Kurnik je komentarisao odgovor Evropske unije na migrantski i izbjeglički val koji je počeo prije četiri godine.

Mišljenja je da postoji više razloga zašto su pojedine zemlje na zapadu Starog kontinenta, prije svega Njemačka, prihvatile mnogo veći broj ljudi, u poređenju s drugim. Neki od njih jesu ekonomski tj. potreba za radnom snagom, ali i moralni.

“Pozitivno je to što se desilo 2015. godine u smislu da je došlo do otvaranja Evrope. Da su neke dileme, proturječja koje su do sada bile od očiju evropske javnosti, tamo negdje u Maroku, sada u Evropi. Sada Evropa ima neki test – da li će uspjeti demokratizirati granice, otkloniti nepravdu što se tiče slobode kretanja, da legalizira kretanje na način da pođe od ishodišta da je to pitanje globalne pravde i da će biti za sve bolje ako bude tako? Da neko iz Malija za neko vrijeme može doći u Evropu, malo zaraditi i investirati u svoju domovinu. Ako nema te mogućnosti, onda nema nikakve šanse da uradi bilo šta u Maliju. Sigurno je da Evropska unija treba radnike i sigurno je da neće zatvoriti granice i granice nisu zatvorene”, naveo je.

Da granice nisu zatvorene, argumentirao je tvrdnjom da je u Bosni i Hercegovini prošle godine bilo registrovano 24.000 migranata i izbjeglica, a da je na početku ove godine bilo njih četiri hiljade.

“Problem je što ti ljudi ne mogu legalizirati svoj status, pa se zloupotrebljavaju na tržištu rada. Evropska unija ne zatvara granice, Evropsku uniju zanima selekcija i to radi na brutalan način. Nije samo to. Kroz moje razgovore s izbjeglicama i migrantima, mnogi od njih su već bili u Evropi. Imaju neki život u Evropi, mrežu, porodicu, poslove. Ali, su onda vraćeni ili deportirani. Onda oni pokušavaju iznova doći. 2015. godine je postojala priča da bi moglo doći do destabilizacije na Balkanu, ako ne bi se na neki način privremeno otvorile granice. U naučnim krugovima postoje teorije koje nisu push and pull faktor teorije, već teorije o autonomiji migracija pokušavajući ih razumjeti kao kompleksniji fenomen”, ispričao je.

Prema njegovim riječima, u Sloveniji i ostatku Evrope nije moguće razumjeti migracije, a da pri tome ne postoji svijest o Evropi kao postkolonijalnom društvu.

Evropa sve radi da više ne bude najbolje mjesto za život

Profesor Kurnik je za portal Radiosarajevo.ba naglasio da ekonomska kriza iz 2008. godine jeste doprinijela da migranti i izbjeglice budu značajna tema uoči ovogodišnjih izbora za Parlament Evropske unije, ali da su oni po sebi značajno pitanje koje se ne smije zanemariti.

“Mediteran je masovno groblje. Tako da ne možemo smatrati pitanjem kojim neki establišment pokušava preokrenuti pozornost. Ali, vidite, svaki deseti državljanin Ujedinjenog Kraljevstva živi van svoje zemlje – bez problema. To je pitanje nejednakosti. Veći je problem na koji se način suočavamo s tim problemom, a taj način je grozan… To je iz perspektive Evrope kao nekog globalnog igrača grozno. Evropska unija ima samo jednu kartu, a to su ljudska prava. Nema neke vojne snage kao što imaju Sjedinjene Američke Države. Ljudi dolaze u Evropu jer misle da je to najbolje mjesto za život i Evropa sve radi da to više ne bude”, upozorio je.

Ne misli da je za Evropsku uniju bio ikada problem to što je mađarski premijer Viktor Orban odlučio da na granicama postavi žice koje će spriječiti kretanje migranata i izbjeglica. Kako je kazao, većim problemom se u Evropskoj uniji smatra što Orban ugrožava vladavinu prava, slobodu medija i slično, a to je nešto “što ugrožava i biznis”.

“Isto tako, Angela Merkel je znala da hrvatska policija izvodi nasilno vraća izbjeglice i migrante. Rekla je da Hrvatska obavlja samo dobar posao. Mislim da ne postoji negodovanje, nego je više vezano za neke druge stvari”, zaključio je profesor na ljubljanskom univerzitetu Andrej Kurnik u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Uskinfo.ba